Uvod U Psihologiju Ličnosti

Front 1

Definicija ličnosti po Allportu.

Back 1

Ličnost je dinamična organizacija unutar pojedinca onih psihofizičkih sistema koji određuju njegove specifične prilagodbe okolini.

Front 2

Obilježja teorija ličnosti. Kako se ona objašnjavaju i nabroj ih.

Back 2

To su obilježja po kojima se pojedince teorije ličnosti međusobno razlikuju i treba ih shvatiti kao "dimenzije", tj. kao kontinuume na kojima pojedine teorije zauzimaju određene pozicije ili tačke.

Najvažnije bipolarne dimenzije za uspoređivanje teorija su:

1. racionalnost-iracionalnost

2. nomotetičnost - idiografičnost

3. sloboda - determinizam

4. subjektivnost - objektivnost

5. holizam - elementarizam

6. homeostaza - heterostaza

7. nasljeđe - okolina

8. spoznatljivost - nespoznatljivost

9. reaktivnost - proaktivnost

Front 3

Objasni dimenziju "racionalnost-iracionalnost" i navedi primjere teorija,.

Back 3

Teorije ličnosti se razlikuju po tome kakvu ulogu pridaju sposobnostima mišljenja, predviđanja, zaključivanja, tj. svjesnim procesima u ponašanju i usmjeravanju ponašanja i postupanja pojedinca. Do neki smatraju da je čovjek svjestan postupaka, drugi smatraju da je on iracionalan.

Iracionalnost- npr. Freudova teorija (bića nesvjesna svojim mentalnih aktivnosti)

Racionalnost - npr. Allport i Kelly.

Front 4

Koje je ključno pitanje dimenzije "sloboda - determinizam i navedi primjere teorija.

Back 4

Ključno pitanje je "koliko je pojedinac slobodan da odlučuje o sebi, da kontroliše svoje ponašanje i postupke i koliko su subjektivni doživljaji ili impresije pojedinca da gotovo svakog trenutka može slobodno odlučivati".

Determinističke teorije - Freudova, Pavlovljeva, Skinnerova

Sloboda - Rogersova teorija.

Front 5

Da li su čovjek i čovjekovo ponašanje pod utjecajem vlastitih doživljaja i iskustava ili okoline je pitanje koje postavlja koja bipolarna dimenzija?

Back 5

Dimenzija subjektivnost-objektivnost.

Zastupnici:

subjektivnost - Rogers

objektivnost - Skinner

Front 6

Koja je razlika između holističkog i elementarističkog pogleda na razvoj ličnosti?

Koji su njihovi zastupnici?

Back 6

Elementarističko stajalište zastupa mišljenje da se ljudsko ponašanje može razumjeti jedino ao se istražuje svaki fundamentalni aspekt tog ponašanja, tj. analitički.

Holističko stajalište zastupa mišljenje da je ljudska priroda takva da se ponašanje i pojedinac mogu razmjeti jedino proučavanjem pojedinaca kao cjeline i naglašava jedinstvenost i posebno svakog pojedinca.

Elementaristički zastupnici: Skinner, Pavlov

Holistički zastupnici: Adler, Jung, Alport, Maslow

Front 7

Objasni heterostatičke i homeostatičke koncepcije ličnosti i nabroj predstavnika obje koncepcije.

Back 7

Po homeostatičkim konepcija ličnost i njegov organizam predstavlja sistem koji je usmjeren na održavanje vlastite ili unutarnje ravnoteže.

Po heterostatičkim koncepcijama ljudi nemaju tendenciju neprekidnog održavanja stanja bez napetosti, već su usmjereni na razvoj i rast, traže i trebaju podražaje i doživljaje, te teže samoostvarenju ili samoaktualizaciji.

Homeostatički zastupnici: Freud

Heterostatički zastupnici: Rogers, Maslow

Front 8

Koji psiholozi smatraju da je ličnost nespoznatljiva, a koji da je spoznatljiva?

Back 8

Spoznatljivost - Pavlov, Watson, Skinner i drugi refleksolozi i bihevioristi smatraju da je ličnost znanstveno spoznatljiva određenim postupcima i metodama. Pored toga i Cattel i Eysenck.

Nespoznatljivost - Rogers i drugi fenomenološki i egzistencijalni psiholozi smatraju da pojedinac živi u vlastitom subjektivnom svijetu koji se neprekidno i nepredvidivo mijenja i u kojem on sam zauzima središnje mjesto.

Front 9

Gdje leži uzrok ljudskog ponašanja na dimenziji reaktivnost-proaktivnost i ko su zastupnici oba mišljenja?

Back 9

Uzrok ponašanja leži u samom pojedincu - proaktivnost ( Maslow, Allport, Freud)

Uzrok ponašanja leži izvan pojedinca - reaktivnost (Pavlov, Watson, Skinner

Front 10

Svrstajte Freudovu teoriju po dimenzijama ličnosti.

Back 10

1. idiografistička

2. iracionalna

3. deterministička

4. subjektivistička

5. holistička

6. homeostatička

7. nasljeđe

8. nespoznatljiva ? ?

9. proaktivna

Front 11

Koja su još značenja termina "ličnost" (laički)?

Back 11

1. Moglo bi se reci da je najčešće značenje riječi Ličnost u svakodnevnom zivotu vezano za način ponašanja pojedinca. Ličnost bi prema tome predstavljala oznaku za dosljedan nacin ponašanja i postupanja pojedinca.

2. Licnost obuhvata šire značenje od ove prijašnje definicije, te ona počinje označavati drustvenu ulogu, sliku pojedinca. Npr. on je velika ličnost, on je visoka ličnost. Dosljednost se proteze na cijeli zivot i postaje njegova zivotna uloga.

3. Dalja znacenja termina ličnosti, u laika su: sarm, popularnost, identitet pojedinca, fizička privlačnost, te veliki broj socijalno i individualno poželjnih obilježja pojedinca.

4. Ličnost u smislu ljudske prirode.

Front 12

Iz kojih razloga se koriste psihičke osobine?

Back 12

1. opis

2. objašnjenje

3. predviđanje

Front 13

Koje su tri razine analize ličnosti?

Back 13

Svako biće je:

1. jednako svima drugima (razina ljudske prirode)

2. jednako nekima drugima (razina individualnih i grupnih razlika)

3. različito od svih drugih (razina individualne jedinstvenosti)

Front 14

a) Šta su domene znanja?

b) Koje su to domene znanja?

c) Na koja dva elementa se usmjerava unutar svih domena?

Back 14

a) Domenaznanja je specifično područje znanosti i obrazovanja u kojem se psiholozi usmjeravaju na jedan specifičan i ograničen aspekt ljudske prirode.

b) Dispozicijska, biološka, intrapsihička, kognitivno-iskustvena, socijalna i kulturalna, domena prilagodbe.

c)

1. teorije koje su predložene unutar svake domene

2. empirijska istraživanja akumulirana unutar svake od tih domena

Front 15

Koje vrste istraživanja postoje unutar biološke domene?

Back 15

Genetika, psihofiziologija i evolucija.

Front 16

Koju domenu znanja karakterišu pojmovi: samopoimanje, samopoštovanje, ciljevi, emocije, kognicija.

Back 16

Kognitivno - doživljajna domena.

Front 17

Funkcije teorija u znanosti.

Back 17

1. utječu i usmjeravaju istraživanja na određenom području (prikupljaju podatke i utvrđuju činjenice kojih do tada u znanosti nije bilo, tj. da drugačije tumače i reinterpretiraju već postojeće i poznate činjenice)

2. da organizira poznate nalaze

3. da omogućuje predviđanje

(4. da pruža operacione i empirijske definicije konstrukata značajnih za izučavano područje)

Front 18

Koji su to kriteriji za evaluaciju teorija ličnosti?

Back 18

1. Obuhvatnost

2. Heurističnost

3. Provjerljivost

4.Parsimonija

5.Kompatibilnost i integrativnost kroz različite domene i razine

Front 19

Po kriterijima za evaluciju ličnosti ocijenite Freudovu psihoanalitičku teoriju.

Back 19

1. Obuhvatnost - prilično sveobuhvatna teorija

2. Heurističnost

3. Provjerljivost

4.Parsimonija

5.Kompatibilnost i integrativnost kroz različite domene i razine

Front 20

Nabrojte izvore podataka o ličnosti.

Back 20

S podaci (podaci samoiskaza)

O podaci (iskazi opažača)

T podaci ( testovni podaci)

Ž podaci (životni podaci)

Front 21

Koje su prednosti korištenja O podataka?

Back 21

1. Opažači mogu imati pristup informacijama koje nije moguće ispitivati drugim izvorima

2. Moguće korištenje više opažača, pa se može ispitivati pouzdanost opažača

Front 22

Koja su ograničenja korištenja T podataka?

Back 22

1. sudionici mogu pokušavati pogoditi šta se ispituje i mijenjati svoje ponašanje ili reakcije u nastojanju da se prikažu u određeno svjetlu
2. problem u dokazivanju da sudionici testovnu situaciju interpretiraju na isti način kao i eksperimentator (eksperiment dizajnira da tetira poslušnost autoritetu, može se krivo interpretirati kao ispitivanje inteligencije, te tako povećavati anskioznost i utjecati na odgovore sudionika
3. eksp. situacije su inherentno interpersonalne i istraživači mogu nenamjerno utjecati na ponašanje sudionika

Front 23

Prednosti i nedostaci fizioloških podataka.

Back 23

Prednosti - sudionicima je teško davati lažne odgovore, posebno na mjerama pobuđenosti ili refleksivnih odgovora, poput refleksa ili iznenađenja

Nedostaci - snimanje je ograničeno umjetnom laboratorijskom situacijom i tačnost snimanja ovisi o tome jesu li sudionici shvatili situaciju na način koji je eksperimentator htio da je oni shvate.

Front 24

Koje su vrste pouzdanosti?

Back 24

1. test-retest pouzdanost

2. pouzdanost unutarnje konzistencije

3. pouzdanost među procjenjivačima

Front 25

Koje su vrste valjanosti?

Back 25

1. pojavna valjanost (da li test, na prvi pogled, mjeri ono što bi trebao mjeriti)
2. prediktivna valjanost/kriterijska (predviđa li test vanjske kriterije – npr.skala za mjerenje savjesnosti treba predviđati koje ljudi će se pojaviti na vrijeme na sastanku i slijediti pravila)
3. konvergentna valjanost (korelira li test s drugim mjerama s kojima bi trebao korelirati – konvergentna valjanost je visoka ako alternativne mjere istog konstrukta koreliraju ili konvergiraju s ciljnom mjerom)
4. diskriminativna valjanost ( d.v. se odnosi na to s čim mjera ne treba korelirati)
5. konstruktna valjanost (mjeri li test ono što tvrdi da mjeri, korelira li s onim s čim bi trebao korelirati i ne korelira li s onim s čim ne bi trebao korelirati).

Front 26

Koja tri standarda se koriste za evaluaciju mjere ličnosti? Definiši svaku.

Back 26

1. pouzdanost - stupanj u kojem dobivena mjera predstavlja pravu razinu osobine koja se mjeri. Način za procjenu pouzdanosti mjere je ponovljeno mjerenje.

2. valjanost - stupanj u kojem test mjeri ono što bi trebao mjeriti.

3. generalizabilnost - mogućnost generalizacije.

Front 27

Tri tipa istraživanja, i kada i zašto je koji pogodan za korištenje?

Back 27

. EKSPERIMENTALNE METODE se koriste za određivanje uzročnosti, odnosno utječe li jedna varijabla na drugu. A da bi se odredio taj utjecaj potrebno je da se ispune ključni uvjeti dobrog experimentalnog nacrta : a) manipulacija jedne ili više varijabli, b) osigurati da sudionici budu međusobno ekvivalentni u svakom eksperimentalnom uvjetu na početku istraživanja. Ta međusobna ekvivalentnost se postiže slučajnom raspodjelom ispitanika u eksperimentalne grupe. KORELACIJSKA ISTRAŽIVANJA koriste statistički postupak za određivanje postoji li ili ne odnos između dvije ili više varijabli. Glavna prednost korelacijskog istraživanja je ta da ona omogućavaju identifikaciju odnosa među varijablama koje se prirodno pojavljuju. Statistički postupak za određivanje tog odnosa među varijablama je koeficijent korelacije. STUDIJE SLUČAJA su dubinsko ispitivanje života jedne osobe. Postoji mnogo prednosti ove metode: istraživači mogu otkriti detalje o ličnosti što se rijetko postiže kada je u istraživanje uključen veliki broj ljudi, studije slučaja pružaju uvide u ličnost koje istraživači mogu iskoristiti za formulisanje neke općenite teorije za testiranje na većoj populaciji, korisne su za istraživanje rijetkih fenomena gdje je teško ili nemoguće skupiti veći uzorak (fotografskopamćenje, višestruke ličnosti). Međutim, postoje i neki nedostaci studije slučaja: najvažnije ograničenje je da se rezultati koji su dobijeni na samo jednoj soobi ne mogu generalizirati na druge ljude. Iz tog razloga se studije slučaja koriste kao izvor ingormacija i hipoteza za razvijanje općenitije teorije.

Front 28

Struktura ličnosti po Freudu.

Back 28

1. ID (ono) -je sjediste instikata, prema tome rezervoar psihicke energije, najprimitvniji dio ljudskog uma, nesto s cime se radjamo i izvor svih nagona i poriva. Id je poput razmazenog djeteta-sebican,impulsivan i voli ugodu. Id funkcionise prema principu uzitka, odnosno sa zeljom za trenutnim zadovoljenjem. Id ne moze odgadjati zadovoljenje poriva. Dominira tokom dojencke dobi, ne slusa razum,ne prati logiku, nema vrijednosti ili moral i ima vrlo malo strpljenja. Id funkcionise na principu ugode, te tezi smanjenju napetosti u organizmu. Proces kojim se nesto nedostupno docara i na taj nacin privremeno zadovolji poriv, naziva se ispunjenje zelja.
2. EGO (ja) -dio uma koji ogranicava id na realnost. Razvija se unutar prve dvije ili tri godine zivota, funkcionira prema principu realnosti. Odgadjanje seksualnog nagona, sve dok se ne nadje realni seksualni objekt i vrijeme zadovoljenja tog nagona, je mozda i najjednostavniji primjer rada Ega. Ego je sposoban da razlikuje realnost i fiksaciju, te je sposoban trpjeti odredjen stupanj napetosti. Ego je sjediste intelektualnih funkcija, racionalan je. Umjesto zadovoljavanja zelja, angaziran je testiranju realnosti.
3. SUPEREGO (nad-ja) -nastaje i razvija se oko pete godine pod utjecajem socijalne okoline i drustva u kojem pojedinac zivi. Da bi se covjek mogao socijalizovati, odnosno usvojiti drustvene norme, pravila, vrijednosti, on mora imati superego. Superego je, prema Freudu, reprezentant drustva. On je moralni cuvar licnosti, te mu je glavna funkcija da sudi o tome sta je dobro, a sta lose u ponasanju licnosti, te se brine da sve bude u skladu sa moralnim standardima. Razvija se pod utjecajem kaznjavanja i nagradjivanja. Razlikuju se dva dijela, savjest ( razvila se pod utjecajem kazni, javlja se kada ponasanje nije u skladu sa moralnim normama ) i ego-ideal ( razvio se pod utjecajem nagrada, postavlja ciljeve kojima pojedinac tezi ). Superego funkcionise po nacelu idealnosti, te je zbog toga u sukobu i sa idom i sa egom i sa realnoscu.

Front 29

Čime je određena čovjekova motivacija? ( Po Freudu)

Back 29

Freudov model ljudske prirode se zasniva na ideji o psihičkoj energiji koja motivira svu ljudsku aktivnost. Psihička energija funkcioniše po zakonu očuvanja energije: količina energije koju pojedinac posjeduje ostaje konstantna kroz njegov ili njen život.

Freud smatra da postoje sažne urođene sile koju pružaju svu energiju u psihičkom sistemu, a te sile je nazvao instinktima - instinkt života (instinkt samoodržanja i seksualni instinkt) + instinkt smrti (thanatos).

Front 30

Nabroj osam situacija pogodnih za analizu podsvijeti ili nesvjesnog.

Back 30

1. Šale, pogreške i propusti.

2. Podaci o tome šta pojedinac ne voli kod drugih ljudi

3. Podaci o životu

4. Otpor

5. Slobodne asocijacije

6. Snovi

7. Umjetnička djela

8. Neurotički simptomi

Front 31

Predstavite grafički odnos (nacrtajte) prožimanje ida, ega i superega kroz svjesno, predsvjesno i nesvjesno.

Back 31

Front 32

Kako se još naziva koncepcija o razinama svjesnosti, a kako koncepcija o idu, egu i superegu?

Back 32

Koncepcija o razinama svjesnosti se naziva topografija ličnosti, a koncepcija o idu, egu i superegu - strukturalna koncepcija.

Front 33

Po kojem zakonu funkcioniše psihička energija? Objasnite ukratko.

Back 33

Psihička energija funkcioniše po zakonu očuvanja energije: količina energije koju pojedinac posjeduje ostaje konstantna kroz njegov ili njen život.

Front 34

Po kojim načelima funkcionišu id, ego i superego?

Back 34

ID - načelo prijatnosti /ugode

EGO - načelo realnosti

SUPEREGO - načelo idealnosti

Front 35

Objasnite načelo ugode. Definicija i način funkcionisanja.

Back 35

Primarno načelo ugode - porast psihičke energije koju izazivaju nagoni odmah reducira na taj način što taj suvišak energije izluči ili izbija i na taj način onemogućava ili smanjuje napetost koja bi nastasla pojavom takvog viška energije ili porastom energije. Dakle, smanjenje napetosti naziva se načelom ili principom ugode.

Načelo ugode se ispunjava kroz dva procesa - refleksnih akcija i primarnih procesa.

Refleksne aktivnosti neposredno smanjuju nnapetost,a primarni proces je složeniji i predstavlja psihološku akciju. Napetost se smanjuje kroz primarni proces na taj način što stvara predodžbu nekog objekta koji će smanjiti napetost. Npr. gladan čovjek zamišlja hranu. Te halucinantne predožbe su rezultat funkcionisanja primarnog procesa i predstavljaju ispunjenje ili pokušaj ispunjenja želje. Id ne razlikuje subjektivnost od objektivnosti, prema tome primarni proces ne može reducirati napetost jer se ona reducira samo u kontaktu s realnošću,a zato je već potreban ego.

Front 36

Koji je cilj načela realnosti?

Back 36

Cilj načela realnosti je da napetost stvorenu u organizmu porastom instinktivne aktivnosti očuva sve dok nije otkriven ili psotignut onaj realan objekt koji će omogućiti odgovarajuću, a ne fiktivnu satisfakciju ili zadovoljenje nekog nagona. Dakle, princip ugode mora biti suspendovan sve dok se ne ostvari realno zadovoljenje.

Front 37

Proces usvajanja društvenih normi i priznatih vrijednosti naziva se:

Back 37

socijalizacija.

Front 38

Kako se razvija superego? Kada je superego potpuno razvijen?

Back 38

Superego se razvija pod utjecajem nagrađivanja i kažnjavanja. Na taj način dijete postepeno uči ono što smije i ono što ne smije i na taj način samo počinje upravljati svojim ponašanjem i usmjeravati ga.

Superego je potpuno razvijen tek onda kad su razvijeni i savjest i ego ideal. Potpuna

Front 39

Šta su instinkti po Freudu?

Back 39

Instinkti su urođeni tjelesni izvori ekscitacije ili stanja neurofiziološke ekscitacije.

ili

Instinkt ili nagon je trajni izvor iritacije ili uzbuđenja.

Front 40

Koja obilježja kod instinkta razlikujemo? Definiši.

I kako je nazvan model djelovanja instinkata i funkcionisanja ličnosti?

Back 40

Razlikujemo: izvor, cilj, objekt i poriv.

Izvor je odgovarajući tjelesni proces ekscitacije ili potrebe, odnosno stanje tkiva.

Cilj je odstranjivanje te ekscitacije ili zadovoljenje, odnosno uklanjanje potrebe.

Objekt instinkta je ona stvar ili ono što može zadovoljiti potrebu, ali i cjelokupno ponašanje koje dovodi do tog objekta.

Poriv je snaga ili jakost nekog instinkta, odnosno jačina potrebe organizma.

Model djelovanja instinkata i funkcionisanja ličnosti je nazvan model reduciranja napetosti.

Front 41

Šta su to kateksije, a šta antikateksije?

Back 41

Trajno investiranje psihičke ili nagonske energije u neki objekt naziva se kateksija.

Antikateksije nastaju kada je zadovoljenje nekog instinka takvim objektom spriječeno.

Kateksije i antikatekstije predstavljaju motivaciju i dinamiku ličnosti.

Front 42

Kako je Freud opisivao težnju za smrću?

Back 42

Težnju za smrću je Freud opisivao načelom konstantnosti. Prema tom načelu sve živo i svi živi procesi imaju tendenciju vraćanja u stanje stabilnosti kakvo postoji u neorganskom svijetu. Freud to tumači time da je život stvoren iz nežive tvari djelovanjem nekih sila iz kosmosa. Prijelaz iz nežive stvari u živu bio je na početku nestabilan i živa tvar se ubrzo vraćala u neživo stanje. Međutim, pod utjecajem evolucije život se jedinki postepeno produžavao, a razvojem organa za reprodukciju živa je tvar stekla mogućnost da se sama obnavlja i nije više trebala biti uvijek nanova stvarana iz nežive. Tako je postala relativno nezavisna od nežive. Tvar je u stanju života izbačena iz svoje ravnoteže i mora se u to stanje vratiti. Želja za smrću je kod ljudi psihički reprezentant tog principa.

Front 43

Putem kojeg procesa ego priskrbljuje psihičku energiju? Objasni taj proces.

Back 43

Putem identifikacije.

Id ostvaruje katekstije podjednako lako i sa realnim i samo zamišljenim objektima jer ne razlikuje simbol od fizičkih objekata. S obzirom da sekundarcni proces bolje snižava napetost ili tenziju u organizmu, postepeno sve više psihičke energije biva kateksirano u realnost, a ne u zamišljaje. To je proces identifikacije.

(Dodatno: Dio energije ida , ego troši za održavanje, unapređivanje i razvoj psihoprocesa poput rezoniranja, mišljenja, pamćenja...Drugi dio energije troši za obuzdavanje ida i sprečavanje njegovog impulzivnog djelovanja. Snage kojima ego ograničava id nazivaju se antikateksijama. (ali i za obranu od superega))

Front 44

Karakteristike oralno - pasivno i oralno -agresivnog tipa ličnosti.

Back 44

Oralno - pasivni tip ličnosti: optimizam, pasivnost i zavisnost od drugih, željom za stalnim dohotkom, darežljivost, socijalnost, vedrinu. Frustracije u ovoj fazi su: pesimizam, zavisnost, nestrpljivost, neprijateljski stav, “lepljenje” za druge osobe. To su ljudi koji previše govore, ili jedu ili puše.
Oralno - agresivni tip ličnosti:Karakteristike fiksiranosti za ovu podfazu su: sarkazam, peckanje rečima, ironičnost, preferencija za čvrstu i jaku hranu, grizenje, sklonost konfliktima..

Front 45

Karakteristike analno- retentnog i analno -agresivnog tipa ličnosti.

Back 45

Analno retentni - tvrdoglavost, nepopustljivost, , škrtost, tačnost ili urednost pak izrazita neurednost. Ne podnose nejasnoće i dvosmislenosti.

Analno agresivni - okrutni, destruktivni, neprijateljski nastrojeni, nesređena prijateljstva. Uljubavnim odnosima u odrasloj dobi takva osoba shvaća druge kao objekte koje ona posjeduje i koji su njezina svojina.

Front 46

Kako se rješavaju Edipov i Elektrin kompleks?

Kako se na seksualnom planu očitava neriješen Edipo i Elektrin kompleks?

Back 46

Edipov kompleks kod dječaka se normalno rješava oko sedme godine života na taj način da dječak represira ili potisne iz svijesti u podsvijest ili nesvjesno svoje seksualne želje u odnosu na majku i počinje se indentificirati s ocem. Identifikacija znači preuzimanje njegovih karakteristika i ovaj proces identifikacije se naziva identifikacija s agresorom. Sin postepeno preuzima očeve stavove, mišljenja, gledišta, vrijednosti, moral, seksualno ponašanje, ali i njegove zablude, uvjerenja, vjerovanja, predrasude, mitove.

Kod djevojčica se Elektrin kompleks rješava represiranjem ili potiskivanjem iz svijesti razočarenja s majkom i želje za posjedovanjem oca. To joj onda omogućuje da prihvati žensku ulogu i stekne svoj ženski identitet. Taj se kompleks konačno rješava i željom za rođenjem sina. To rađanje sina čini kompenzaciju i supstituciju za nedostatak penisa.

Na seksualnom planu to su kod muškaraca impotencija, a kod žena frigidnost.

Front 47

Objasni fiksaciju za falusni stadij kod žena i muškaraca.

Back 47

Kod mušakaraca se izražava kroz osobine ličnosti kao što su: ambicioznost, hvalisavost, taština, bezobzirnost, drskost. Falusni tip ličnosti pokazuje izrazitu težnju za posjedovanjem muškošću. Fiksiranost izaziva i neprekidno isticanje i hvalisavost svojom muškošću.

Kod žena se falusna fiksacija očituje u promiskuitetnom ponašanju, zavođenju, sklonosti flertovanju i pojačanom interesu za muškarc e. Uprkos svemu tome takva osoba može izgledati ili glumiti naivnost, nedužnost i neiskusnost u seksualnim odnosima.

Front 48

Objasni moralnu i neurotičku anksioznost.

Back 48

Izvor neurotičke anksioznosti je u opasnosti da bi impulsiida mogli postati svjesni. To je strah da ego neće biti sposoban da kontrolira id i da će nakon toga slijediti reakcija okoline i agenata društva.

Moralna anksioznost se javlja kad postoji opasnost da će ego biti kažnjen od superega, tj. kad postoji opasnost da će se pojaviti ili se pojavilo nemoralno djelovanje ida. To dovodi do reakcije superega koja izaziva osjećaje srama, krivnje i osuđivanja samog sebe.

Front 49

Koje su to dvije funkcije mehanizama odbrane? Nabroj neke od njih (koji se pominju u knjigama xd)

Back 49

1. Obraniti ego

2. Smanjiti anksioznost i osjećaj nesreće

Potiskivanje, negiranje, premještanje, racionalizacija, reaktivna formacija, projekcija (+ efekat lažnog konsenzusa), sublimacija, regresija...

Front 50

Po Alfredu Adleru, šta predstavlja primarnu motivaciju?

Back 50

Osjećaj zajedništva.

Front 51

Koji su najveći doprinosi Adlerove teorije?

Back 51

1. naglašavanje osjećaja zajedništva

2. pojam "kreativno ja"

3. isticanje jedinstvenosti ličnosti

4. umanjuje se značaj seksualnog instinkta (ljudi su prvenstveno društvena, a ne seksualna bića)

5. ljudi su svjesna bića - svijest kao središte ličnosti

6. bavljenje teorijom započeo na području psihopatologije...

Front 52

Adlerovo stanovište se može brzo sažeti u okviru nekoliko opštih rubrika. To su:

Back 52

1. fikcionalistički finalizam

2. težnja ka savršenstvu

3. osjećanje manje vrijednosti i kompenzacija

4. osjećanje zajedništva

5. stil života

6. stvaralačko samstvo

Front 53

Objasnite fikcionalni finalizam.

Back 53

Adler je smatrao da ljudi žive na osnovu često fiktivnih ideja koje nemaju nikakvih osnova u stvarnosti,

te da su ljudi motivisani više očekivanjima od budućnosti nego doživljajima iz prošlosti.

Dakle, ovi ciljevi postoje subjektivno ili duševno kao težnje ili ideali koji utječu na sadašnje ponašanje.

Fiktivni ciljevi su za Adlera subjektivni uzroci psiholoških događaja.

Front 54

Šta je muški protest u Adlerovoj teoriji?

Back 54

Muški protest je oblik nadkompenzacije koji podjednako upražnjavaju i muškarci i žene kad se osjećaju neadekvatno i manje vrijedno.

Front 55

Šta je Adler podrazumijevao pod savršenstvom u "težnji ka savršenstvu"?

Back 55

Težnja ka savršenstvu, kao urođena, dio života i sam života je za Adlera predstavljalanešto slično Jungovom pojmu jastva, ili samoaktualizaciji kod Maslowa.

Težnja ka savršenstvu vodi čovjeka iz jedne faze razvoja u drugu, višu - svemoćno dinamičko načelo.

Front 56

Kako je Adler objasnio osjećanje manje vrijednosti i kompenzaciju?

Back 56

Smatrao je da iza svake specifične boljke leži bazična inferiornost te zone tijela - manja vrijednost koja nastaje nasljedno ili zbog nekog poremećaja u razvoju i zapazio je da onaj ko ima defektar organ pokušava da nadoknadi tu slabost time što jača organ vježbanjem. Kasnije je Pojam manje vrijednosti je proširio na sva ostala osjećanja manje vrijednosti - onim koja nastaju iz subjektivno doživljene psihološke ili društvene nesposobnosti, kao i onim koja proističu iz stvarne tjelesne slabosti ili nedostataka.

Kasnije je podveo ova shvatanja pod opštiji stav da osjećanja manje vrijednosti proističu iz osjećanja nepotpunosti, nedovršenosti ili nesavršenosti u bilo kojoj oblasti života. Nadoknađivanje nedostataka - muški protest.

Front 57

Pri čemu nastaje formiranje kompleksa niže ili više vrijednosti?

Back 57

Osjećanja manje vrijednosti mogu biti prenaglašena pod određenim uslovima, kao što su maltretiranje ili odbacivanje djeteta pri čemu se može razviti određene abnormalne pojave, kao što je formiranje kompleksa manje ili više vrijednosti u cilju kompenzacije.

Front 58

Od čega se sastoji osjećanje zajedništva?

Back 58

Osjećanje zajedništva se sastoji od pomaganja jedinke društvu da dostigne ideal savršenog društva. Osjećanje zajedništva je neizbježna nadoknada za sve prirodne slabosti pojedinačnih ljudskih bića.

DAKLE

Težnja za savršenstvom biva socijalizovana: ideal savršenog društva dolazi na mjesto čisto lične ambicije i sebične koristi. Radeći za opšte dobro, ljudi nadoknađuju svoje slabosti.

Front 59

Šta Adler ima da kaže o stilu života?! :D

Back 59

Stil života je osnovno sistematsko načelo po kojem funkcioniše individualna ličnost - cjelina koja komanduje dijelovima.

Svaki čovjek ima isti cilj, da dostigne višu vrijednosti, ali postoji bezbroj načina da se do tog cilja dođe. Stil života se uobličava rano u djetinjstvu (oko 4. ili 5. godine), a kasnije je skoro nemoguće mijenjati stil života, za koji Adler smatra da je najvećim dijelom određen inferiornostima koje je jedna osoba imala.

Front 60

Koji je to pojam za kojeg je Adler tvrdio da su mu svi drugi pojmovi u teoriji potčinjeni? Objasnite.

Back 60

Kreativno ja.

Primarni pokretač - jedinstveno dosljedno kreativno ja vlada sklopom ličnosti. Kreativno ja daje smisao životu i to je aktivno načelo ljudskog života koje nije daleko od starijeg pojma duše. Pojedinci mogu da budu gospodari, a ne samo žrtve svoje sudbine.

Front 61

Adler je bio zainteresovan za razne vrste ranih utjecaja koji predodređuju dijete za pogrešan stil života. Koja tri glavna činioca je otkrio?

Back 61

1. djeca sa nedostacima

2. razmažena djeca

3. zapuštena djeca