• Shuffle
    Toggle On
    Toggle Off
  • Alphabetize
    Toggle On
    Toggle Off
  • Front First
    Toggle On
    Toggle Off
  • Both Sides
    Toggle On
    Toggle Off
  • Read
    Toggle On
    Toggle Off
Reading...
Front

Card Range To Study

through

image

Play button

image

Play button

image

Progress

1/15

Click to flip

Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;

Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;

H to show hint;

A reads text to speech;

15 Cards in this Set

  • Front
  • Back

Glavni ciljevi kliničke procene tri opće kategorije

Dijagnostička klasifikacija


opis


predviđanje ili prognoza

Zašto nastaje dijagnostička klasifikacija

Počeli raditi sa odraslim klijentima došli pod utjecajem zdravstvenih djelatnika i tražene su kliničke procene u svrhu dijagnosticiranje mentalnih poremećaja



to se nazivalo psihijatrijska klasifikacija psihodijagnoza


diferencijalna dijagnoza ili dijagnostičko označavanje

Zašto je važna tačna Psihodijagnostika

1. tačno poznavanja onog što kod klijenta nije u redu kako bi se mogao odrediti i način liječenja



2. Kako bi znali uzrok psihičkih poremećaja trebamo valjano i pouzdano identificirati poremećaja i razlikovati ih



3. Učinkovita međusobna klasifikacija o poremećajima izražena u profesionalnoj stenografiji





Kliničko procenjivanje može biti u svrhu

Dijagnostičke klasifikacije

Patognomicni znakovi

Da li određeni odgovori u testovima govore o prisutnosti određenog mentalnog poremećaja

Dijagnostički sistemi dsm 1 I 2

1951 dms 1 Dijagnostički i statisticki priručnik za duševne poremećaje



S ciljem Povećanja sličnosti DSM sa ICD stvoren dsm2



Dsm1 i 2

Upotrebljavali za opisivanje i dijagnosticiranje abnormalnog ponašanja istu terminologiju



ali nisu imali Jasna pravila na temelju koji bi zdravstveni stručnjaci mogli donositi dijagnostički odluke



Nejasno definisana, pouzdanost procenjivanja mala



Slaba pouzdanost značila je i slabo valjanost brojnih dijagnoza



Dijagnosticne oznake nisu predvidjele tok poremećaja



Usmjerena na određivanje pojedinačnih dijagnoze za svakog klijenta


zanemarujuci porijeklo


prebojeni bolesti


i psihosocijalni stresi


kulturalni utjecaja


a to može utjecati na težinu i prognozu poremećaja

Dsm3 I dsm3 revidirani

Sustavnijim pravilima za donošenje dijagnostičkih odluka



imali operacionalizirane kriterije za svaku dijagnostičko oznaku



Kriteriji se odnosili na specifične simptome i njihovo trajanje ali nije bilo pretpostavljenog uzroka



Dsm3 R



Broj kriterija povećan



Dijagnoza data samo ako udovolje kriterije s popisa za taj poremećaj, ali ne treba udovoljiti svim kriterijima



Uvođenje operacionaliziranih kriterija povećalo pouzdanost dijagnoza




Više osna struktura , struktura omogućava opis klijenata uzduž 5 dimenzija koje daju složeniju sliku klijent klijentovih problema



16 glavnih mentalnih poremećaja može se porediti na osi 1


O2 razvojne probleme I poremecaji licnosti


Os 3 mjesto za prikaz tjelesnih poremećaja ili stanja koji su u vezi mentalnih poremećaja



Os 4 ljestvica od 6 točaka ozbiljnosti psihosocijalnih stresora koji su pridonijeli poremećaj na osi 1 ili 2



5 osa svoje procjene klijentova psiholoskog socijalnog i profesionalnog funkcioniranja

Kritike dsm 3

Kriteriji još Nejasni


Jer su osi 2 , 4 i 5 imali neke mjerne nedostatke , i


premalog naglaska na konstruktnoj valjanosti dijagnoza pa je zato moguća pristrasna uporaba

Dsm4

Zbog unapređenja i izdavanja 10 izdanja icd sistema


Poveca Empirijska utemeljenost dijagnosticke prakse



Najnovija istraživanja u području dijagnostike ali malo dijagnostickih istraživanja i nije bilo specifičnih smjernica za pretvaranje istraživačkih rezultata u spec kriterije , tako da se konačna odluka temeljima na prosudbama klinicara

Problemi dsm 3

Nisu dokumentovanu racionalnu ili empirijsku potporu ponuđenih dijagnostičkih kriterij a pa je teško kritički procijeniti valjanost

Kako se kroz dsm četiri pokušavao ukloniti probleme

Uključili brojne stručnjaka u 13 radnih skupina i svaka je proučavala različite poremećaje i najbolji način njihovog dijagnosticiranje



sjedili su tri koraka



Pregledali celokupnu kliničku i empirijsku literaturu relevantno za određeni poremećaj i to su im bili smjernice za sugestije promjena u dijagnostički kriterijuma za taj poremećaja



Prikupili i analizirali neobjavljeni podatke koji bi mogli dodatno rassvijetli ti moguće učinke takvih dijagnostičkih kriterija



Provedeni su ciljani terenski pokusi sa ciljem rešavanja specifičnih dijagnostičkih nesuglasica i određivanja pouzdanosti i valjanosti predloženih dsm 4 kriterija



100 nezavisnih savjetovatelja Pregledali


8ka struktura i minimalni kriteriji

Šta je potrebno da osoba dobije dijagnozom šizofrenije

U trajanju od barem mjesec dana pokazati dva od pet mogući simptoma sumanutost alu si nacija bez organizirani govor i organiziranog ponašanje pomanjkanje emocija onda poteškoće u funkcionira nju tokom šest mjeseci trajno prisutni tri znakove i treba isključiti druge uvjete koji bi mogli biti odgovorni za sve probleme i onda ga category Zira jedan od pet tipova šizofrenije

Kritika dsm 4

Preveliko oslanjanja na suglasnost stručnjaka



Psihopatoloski model bolesti i implikacije da poremećaj ili postoji ili ne postoji ako ispunjava određeni broj 33 ja ima ako ne dosegne tu kritično tačku ta danima



Zanemaruje se kontekst u kojim se simptomi pojavljuju tako da ne pruža mogućnost razumijevanja značenje li svrhe



Ne analizira ono što prethodi ponašanju i što je iz njega proizilazi



Previše pažnje posečeno dijagnostičko i pouzdanosti a nedovoljno dijagnostičkog valjanosti i to dovelo do ispuštanja iz fida tržnih na čaj i poremećaja

Zašto ce dsm četiri biti utjecajem sistein

Medicinska tradicija dijagnosticiranje ističe identifikaciju pojedinačnih odvojenih poremećaja i dva kliničkar ima se primjena kategorija onog sustava čini relativno lako