Socijalna Psihologija 2: Stereotipi

Front 1

Pokazivanje niskog samopostovanja zbog predrasuda primjeri

Back 1

Clark - crna djeca stara tri godine bila uvjerena sa nije narocito pozeljno biti crnac. Djecs su trebala izabrati crnu ili bijelu lutku da se igraju, djeca su vecinski birali bijelu

Goldberg - isti clanak dat studenticama, jedan potpisan kao muskarac drugi kao zena, smatrali su da je clanak gdje je muskarac bio potpisan bolji

Front 2

Da lj se efekti snizenog samopostovanja zbog predrasuda i sada pojavljuju

Back 2

Vecina suvremenih istrazivanja nije uspjela ponoviti rezultate ranijih eksperimenata. Nedavna istrazivanja sugeriraju da mozda nema nikakvih bitnih razlika u opcem samopostovanju crnaca i bijelaca ili muskaraca i zena

Front 3

Predrasuda

Back 3

Neprijateljski ili negativan stav prema pripadnicima prepoznatljive grupe ljudi koji se zasniva iskljucivo na njihovu clanstvu te grupe

Front 4

Stereotip

Back 4

Generalizacija o grupi ljudi, kojom se istovjetne osobine pripisuju gotovo svim clanovima te grupe, neovisno o stvarnim varijacijama izmedju clanova. Jedbom formiran stereotip su otporni na promjene uslijed novih informacija

Front 5

Primjer stereotipiranjau sportu

Back 5

Stone - audiosnimak utakmice, prate jednog igraca. Jednoj grupi je recno da je crnac jednoj da je bijelac. Samo po toj razlici su davali druge osobine igracu, ukljucujuci kad su mislili da je crnac da bolje igra

Front 6

Stereotipi u spolovima

Back 6

Swim je pokazao da su promatraci uspjeh muskarca pripisivali sposobnosti, dok uspjeh zena napornom radu. Ako muskarac nije uspio pripisuju losoj sreci ili premalom trudu, ako zena ne uspije smatraju da je zadatk bio pretezak za nju.

Mlade djevojke su sklone podcjenjivanju svojih sposobnosti, djecaci velicaju svoje sposobnosti kod uspjesnih zadataka, a pripisuju losoj sreci kod neuspjesnih. Djevojcice umanjuju svoju uspjesnu izvedbu, a sebe vise okrivljuju za neuspjeh.

Stipek je pokazao da djevojcice umanjuju svoju sposobnost u tradiocionalnim muskim disciplinama kao matematika

Jacobs - majke koje sa snaznim spolnim stereotipima su vjerovale da im sinovi imaju visoke mat. sposobnosti, a kcerke niske. Majke bez spolnih stereotipa su vjerovale da su im sinovi uspjesniji od kcerki. Kcerke zena sa stereotipima su smatrali da nemaju dovoljno razvijene sposobnosti za matematiku, a u kod nestereotipnih majki nisu pokazivali ovakav stav

Front 7

Diskriminacija

Back 7

Komponenta akcije. Neopravdano negativno ili stetno ponasanje prema clanovima grupe smo zbog njohove pripadnosti toj grupi

Front 8

Bond istrazivanje diskriminacije

Back 8

Kako se psihijatrijsko osoblje ponasalo prema nasilinim crncima i bijelcima. 4 puta vise su koristili grublju metodu sa crncima. Nakon nekoliko sedmica nakon sto su shvatili da su jednako agresivni poceli su se isto ponasati

Front 9

Objasnjenja nastajanja presrasuda

Back 9

1. Evolucijska

2. Kultura

3. Bioloski

4. Predrasude se moraju nauciti (vecina socijalnih paihologa ovo vjeruje)

Front 10

Elliot eksperiment sa plavim i smedjim ocima

Back 10

Segrerirao razred na plave i smedje oci jedan dan, drugi dan obrnuto, treci dan sklonio sve razlike. Ucenici su izjavljivali kako su zbog tog iskistva kasnije u zivotu imali manje predrasuda

Front 11

Osnovni motiv u pristrasnosti prema vlastitoj grupi

Back 11

Samopostovanje

Front 12

Primjer pristrasnosti vlastitoj grupi

Back 12

Tajfel - dijeljenje ljudi u nebitne grupe (bacanjem novcica) su smatrali ljude u svojoj grupi simpaticnijima, ugodnijima i uspjesnijima u obavljanju zadataka kad se porede sa vanjskom grupom

Front 13

Cak i kad su razlikovanje izmedju grupa minimalni kakvo je ponasanje osoba u grupama

Back 13

Povecana zelja za pobjedom nad drugom grupom i to rezultira nepravednim ponasanjem prema drugoj grupi sto povecava samopouzdanje i kad grupa pobjedjuje povecava se osjecaj ponosa i identifikacije sa tom grupom

Front 14

Homogenost vanjske grupe

Back 14

Smatranje da su svi van nase grupe isti

Front 15

Primjeri homogenosti vanjske grupe

Back 15

Quattrone - Princetone i Rutgers rivalitet. Kad je ciljna osoba bila clan vanjske grupe sudionicinsi vjerovali da je njegov izvor prediktivniji za to sto su izabrali njefoce kolege, nego kad je on bio clan vlastite grupe

Front 16

Zbog cega se pojavljuju propusti u logici

Back 16

1. Emocionalni aspekt stava (negiraju snazne argunente, iskrivljava cinjenice, zanemaruje cinjienice, zapocinje novo podrucje napada

2. Spoznajni aspekt stava (ono sto im se slaze sa shemom lakse im ostaje u mislima)

Front 17

Stereotipna aktivacija primjer

Back 17

Greenberg - rasiticki komentar aktivira predrasude kod ljudi i procjenjuju crnog debatistu kao losijeg

Front 18

Automatska i kontrolirana obrada stereotipa

Back 18

Automatski se jednostavno pojave u svijesti cak iako postizemo nizak skor na skali predrasuda.

Ljudi koji nemaju izrazene predrasude mogu kontroliranim procesom potisnuti ili nadjacati ih

Front 19

Devinov model kognitivnr obrade od dva koraka

Back 19

1. Automatska obrada aktivira sheme

2. Kontrolirana obrada ih moze odbaciti ili zanemariti

Front 20

Istrazivanje devinove

Back 20

Studneti sa malim i velikim nivoom predrasuda su pokazivali jednake predrasudena automatskom testu, dok su na kontroliranom testu manje predrasuda prikazivalo studenti sa niskim nivoom predrasuda

Front 21

Istrazivanje koje govori protiv devinove teorije

Back 21

Fazio - ljudi su trebali ocijeniti jel rijec pozitivna ili negativna. U nekim slucajevima bi se pokazala slika necijeg lica koje je moglo biti crnac ili bijelac. Mjerilo se koliko brzo nakon prikazivanja lica bi ocijenili rijec pozitivnom ili negativnom. Osobe koje su imale vise predrasuda su brze stavljali da je rijec negativna kada je pokazana slika crnca, a sporiji su bili kad je rijec bila pozitivna. Ovo se nije pokazalo kod osoba sa manjim predrasudama.

Front 22

Ljudi sa stavovima prema crncima se mogu se svrstati u tri grupe

Back 22

1. Oni koji nemaju automatsku negativnu reakciju na crnce

2. Oni koji imaju automatsku negativnu reakciju i ne stide se toga

3. Oni koji imaju automatsku reakciju ali je pokusavaju susppregnuti

Front 23

Automatska predrasuda kod negativnih reakcija muskaraca prema zeni

Back 23

Bargh - pokazao da postoji automatska veza izmedju moci i seksualne privlacnosti

Front 24

Iluzorna korelacija

Back 24

Sklonost uocavanju odnosa ili korelacije izmedju dogadjaja koji u stvari nisu povezani

Front 25

Tri moguca modela za mijenjanje stereotipnih vjerovanja

Back 25

1. Model knjigovodstva - svaka nepotvrdjujuca informacija postupno mijenja stereotip

2. Model obrata - stereotipi se radikalno mijenjaju kao reakcija na snazne istaknute informacije

3. Model podtipova - stvara se novi podtip ili potkategorija stereotipa, kako bi se on prilagodilo opovrgavajucim informacijama

Front 26

Primjer tri modela mijenjanje stereotipa

Back 26

Webber - stil knjigovodstva i podtipova je uspjesan, dok je model obrata neuspjesan

Front 27

Kako greske u atribuciji mogu uticati na stereotipe

Back 27

Oslanjamo se na dispozicije, osnovna atribucijska greska

Front 28

Krajnja atribucijska greska

Back 28

Sklonost dispozicijskim atribucijama za citavu grupu ljudi

Front 29

Stereotipna prijetnja

Back 29

Strepnja clanova manjinske grioe da njihovo ponasanje moze potvrditi kulturalni stereotip

Front 30

Primjeri stereotipne prijetnje

Back 30

Aronson - crnci rade test losije od bijelaca kada misle da je test ingeligencije, a jednako dobro kad misle da je samo provjeta validnosti testa

Front 31

Kako ljudi atribuiraju izuzetak stereotipu

Back 31

Situacijska atribucija se koristi, u toj situaciji nisu pokazali svoje ocekivano ponasanje

Front 32

Primjer situacijske atribucije kod iskrivljenja ocekivanog ponasanja

Back 32

Ickes - kada im je receno da im je partner neprijateljski nastrojen, njihovo fino ponasanje su samo izjednacili sa situacijom

Front 33

Optuzivanje zrtve

Back 33

Sklonost okrivljavanje pojedinca za njihovu viktimizaciju. Obicno je motivirana zeljom da se svijet vidi kao pravedno mjesto

Front 34

Istrazivanje samoispunjavajuceg prorocanstva

Back 34

Word - prvi eksperiment bijelci su intervjuisali ispitanike bijelce i crnce. Prema crncima su se ponasali losije, sjedili dalje brze zavrsavali intervjue i procijenili ih kao generalno losije. Drugi eksperiment suradnik je bio intervjuer i svi su ispitanici bili bijelci, samo sto se prema polovini ponasao kao intervjuisti prema crncima u prvom eksperimentu i takodjer se pokazalo da su te ispitanike procjenjivale na kraju kao losije

Front 35

Teorija realnog sukoba

Back 35

Ograniceni resursi vode sukobu izmedju gruoa i rezultiraju predrasudama i diskriminacijom

Front 36

Kada se povecava jaca prijetnja od clanova vanjske grupe?

Back 36

Kada su vremena teska a resursi ograniceni

Front 37

Sherifov eksperiment

Back 37

Kamp sa dvije grupe, dobro se zavadili

Front 38

Istrazivanje zrtvenog jarca

Back 38

Bijelci su davali vece elektrosokove crncima koji su ih vrijedjali nego bijelcima, isto tako manje sokove kad ih nisu vrijedjali

Front 39

Institucionalizirani rasizam/seksizam

Back 39

Rasisticki/seksisticki stavovi vecine clanova drustva zato sto zive u drustvu u kojem su stereotipi i diskrimincija norma

Front 40

Moderne predrasude

Back 40

Nepredrasudno ponasanje pred drugima, dok se u sebi zadrzavaju predrasudni stavovi

Front 41

Istrazivanje modernih predrasuda

Back 41

Jones - lazna cijev (lazni detektor lazi) ljudi su vise pokazivali predrasude kada su bili prikaceni na laznu cijev

Front 42

6 uvjeta kada kontakt rezultira smanjenjem prerasuda

Back 42

1. Medjusobna ovisnost (situacija u kojoj dvije ili vise gripa tre aju jedna drugu i moraju se osloniti jedna na drugu kako bi postigle cilj kojibke vazan za obje grupe)

2. Zajednicki cilj

3. Zajednicki status

4. Kontakt se mora ostvariti u prijateljskom neformalnom okruzenju gdje mogu grupe da se mijesaju

5. Kroz prijateljske neformalne interakcije s visestrukim clanovima vanjske grupe, pojedinac ce nauciti da su njegova vjerovanjano vanjskoj grupi pogresna

6. Socijalne norme promicu i podrzavaju ravnopravnost medju grupama o kojima se radi u odredjenoj situaciji

Front 43

Razred slagalica

Back 43

Tehnika za smanjenje predrasuda i povecanja samopostovanja u ucionici

Front 44

Razlozi zasto razred-slagaloca djeluje

Back 44

1. Ponistava podjelu na unutarnju i vanjsku grupi

2. Stavlja u situaciju cinjenja usluga

3. Proces suradnje razvija empatiju