Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
70 Cards in this Set
- Front
- Back
- 3rd side (hint)
|
Psihologija obrazovanja je I rasclaniti |
Grana psihologije koja proučava psihološku stranu procesa odgoja i obrazovanja i može se raščlaniti u Uže cjeline Prema kriterijumu dobi i kriterijum mjeste realizacije |
|
|
|
Prema kriterijumu dobi |
Psihologija obrazovanja djece i mladih odraslih osoba treće životne dobi |
|
|
|
Prema kriterijumu mjesto realizacije |
Psihologija nastave psihologija izvan nastavnih aktivnosti |
|
|
|
Ebinghausova
Kako se danas dijeli psihologija |
Psihologija obrazovanja nastala kao primjena opce i diječiji psihologije u odgojno obrazovnom procesu Cilj je da se obrazovanje učini uspešnim korišćenjem psiholoških rezultata Istraživanja pamćenja parcijalna i globalna metoda učenja |
Psih ucenja i poucavanja |
|
|
Quantilian Amina |
Zagovaranja radosnu nastavu koja se postize djeca dobro se trebaju upoznati i individualno im se pristupiti
pohvaliti i i zapošljavati u nastavi
na različite načine gradivo dijeliti na smislena zaokruženo i cjeline
a učitelj mora biti što obrazovaniji mora voljeti djecu i ne smije se uzrujavati |
|
|
|
Humanizam i renesansa |
Potreba razumijevanja gradiva (brat) vodi briga o individualnim osobinama djece i o njihovim aktivnostima (majka I esma) u nastavi znanstveno educiranje učitelja (amina) |
|
|
|
Victoria de feltre Vahid I fevzija |
Svoju školu nazvao kuća radosti vs radosna nastava |
|
|
|
Franko rabelais bamy |
Gargantua i Pantagruel ismejava dosadašnji način odgoja i zalaže se za novi koji će biti izraz potreba čovjeka za novo građanskog društva formirana glava vrijedi više od puna
ponavljanje jučerašnjih lekcija da se biljke proučavaju u polju a aritmetika na igračim kartama |
|
|
|
Komenski basic |
Nastava organizovao po razredima i po nastavnim predmetima zalagao se da se u školi uči ono što je čovjek u životu od najvećeg koristi |
|
|
|
Lok hafiza |
Nije potrebno sve naučiti dovoljna je Kako da se dalje obrazujem o |
|
|
|
Ruso cocak |
Od učitelja traži da u nastavi se oslanja na interes djece
Ucitelj razvije samostalnost aktivnosti sposobnost opažanja |
|
|
|
Pestaloci ja |
Kako Gertruda uči svoju djecu i abeceda opažanja
razradio princip ociglednosti nastave koji glasi opažanje je prvi stupanj spoznaje
potom zahtjev za razvijanje dječjeg mišljenja što je i Krajina svrha nastavi
definiraj triju stupnjeva nastave maternjeg jezika upoznavanje glasova proširivanje bogatstva riječi i gramatičku poznavanje jezika |
|
|
|
Herbart |
Glavna svrha nastavi produbljivanje različitih interesa
na početku učenici treba objasniti šta će se i zašto radit a sama nastava ni preteška ni pre lagana
Ucenje o pažnji uočava da postoji na mjerna i Nena mjerna pažnja i on je dijeli na primitivno i aperceptivnu
on je osnovao eksperimentalnu školu vodio je kurseve za edukaciju učitelja i usporedio djelotvorenost različitih metoda u obradi nastavno gradiva |
|
|
|
Frobel Aida |
Obradio Sistem predškolskog odgoja već malo dijete ima određeni sklonosti i pri radu trebate uzeti u obzir i kroz igru da nauče osjetila i govor |
|
|
|
Spencer ferida |
Kod djece ustanovi ideje red javljanja sposobnosti i da se tome prilagodi odgajanje i nastavno gradivo a glavno načelo nastavi osposobljavanje za samo obrazovanja |
|
|
|
Ušinski Ljuma |
Pedagogiju i didaktiku utemelji na psihologiji zanimalo ga je razvoj dječjih sposobnosti posebno misaoni i poticanje motivacije za učenje učenje dijeli na aktivne i pasivne
Prirodna aktivnost djeteta Sistematično ustanoviti predznanja iskustva i doživljaj koji dijete ima |
|
|
|
Tolstoj susic |
Osnivač alternativnih školi primenjiva o slobodi nastavnih oblika i metoda i nužnosti individualnog pristupa svakom djetetom |
|
|
|
Stanley Hall Sara |
Prvi psihološki laboratorij u Americi napisao knjiga sadrzaj djecjih umova I djecje lazi Uciteljima pripremio listove s pitanjima za upoznavanje djece držao seminare ljeti osnovao društvo za proučavanje djece urednik psihološkog časopisa Knjiga o adolescentima |
|
|
|
Cattel lejla |
Laboratorij Ispitivao opseg pažnje i brzine percepcije slova i riječi Rezultati iskorišteni za razumijevanje procesa učenja |
|
|
|
Thordnik halima |
Korelacija skolskih razlika
važnost individualni razlike i zadatak psihologa razviti tehnike koje će omogućiti mjerenje tih razlika Razvio test inteligencije upotrebljaavao u skolama , profes selekcija
on se protivio obrazovanju jednakom za sve zalagao se za obrazovanje koji će od samog početka biti prilagođeno sposobnostima djece
i objavio edukacijsko psihologiju |
|
|
|
Vigotski Aida |
Istaknuo važnost učenja za razvoj psiholoških funkcija, tokom ucenja oblikuju se psihicke funkcije
On i Tornik su dobro razgraničeni psihologiju obrazovanja od opće i razvojne |
|
|
|
Alfred bine i Simon |
Osnivači empirijski znanosti o odgoju i obrazovanju napravili skalu za identifikaciju mentalne retardacije |
|
|
|
Meuman mahira |
Psiholoski laboratorij Radovi o skolskim pitanjima Osnovao arhiv opce psihologije Casopis o eksperimentalnoj pedagogiji I psihologiji Patolosko istrazivanjr djece Psiholoska pedagogija pojam vezan za njega |
|
|
|
Emili klapared azelma |
Eksperimentalni laboratorij Napisao prvu metodološki priručnik za istraživanje u obrazovanju Institut za istrazivanja u obrazovanju |
|
|
|
John deway turkish |
Laboratorijska skola Ideja Dijete kao središte svega definiraj glavni principe pedagogije pragmatizma svrha znanja da nam pomogne prilagoditi se potrebama ciljevima i željama u sredini u kojoj živimo samo je takvu znanje korisno pravo do uspjeh u ucenju dolazi kada se učenik bavi nečim što ima vrijednost za njega i smisao Odgoja laboratorij U kojim se konkretni ziraju i provjera vaju različita shvetanja |
|
|
|
Dvojbe koje treba prevladati kako bi smo bili samopouzdani i okrenuti se budućnosti |
Dvojba između globalnog i lokalnog senjko općeg i pojedinačnog tradicije i savremenosti kratkoročnih i dugoročnih ciljeva i vrijednosti potrebe za konkurencijom i želje za postizanjem jednakosti brzine širenja znanja i ograničenja sposobnosti njegova usvajanja duhovnog i materijalnog |
|
|
|
Sta je obrazovanje |
Najvaznije raspolozivo sredstvo za poticanje dubljeg i skladnijeg ljudsmog razvoja a time i smanjenja gladi siromastva |
|
|
|
Disciplina koja se bavi proučavanjem i unapređivanje procesa obrazovanja |
Psihologija obrazovanja sociologija obrazovanja ekonomija obrazovanja eduko logija filozofija obrazovanja pedagogija didaktika i područje metodike |
|
|
|
Koja je naj svestrani ja i naj uspješna primjena psihologije u praksi |
Psihologija obrazovanja |
|
|
|
Kako istraživanja koristiti pri svakodnevnom odlučivanju u razredu |
Kritični uzimajući u obzir uvjete u kojima oni radi praktični koliko se dobro uklapa u njihov rad i kreativni da na originalan način koristi rezultate |
|
|
|
Odluke u razredu |
Kroz istraživanja dobivamo podatke o obrascima uspješnog nastavnog rada ali svakodnevne odluke donosimo sami poznavanje rezultata može i otežati odluke produžavanje vremena čekanja za odgovor i učitelj mora stručno prosuditi i odlučiti kako će različite rezultate upotrijebiti |
|
|
|
Kako istraživanja koristiti pri svakodnevnom odlučivanju u razredu |
Kritički to jest da uvijek imaju u vidu konkretne uvjete u kojima radi i pažljivo i usporedi s uvjetima u kojima su dobiveni neki rezultate praktični da vodi računa o tome koliko im se nešto doista dobro uklapa u rad i kreativni i da na originalan i stvaralački način koristi rezultate istraživanja kako bi unaprijedili vlastiti rad u nastavi |
|
|
|
Edukacijska psihologija |
Grana psihologije koja proučava psihološku stranu odgoja i obrazovanja |
|
|
|
Učenja |
To je proces koji dovodi do relativno trajne promjena u ponašanju pojedinca a ta promjena nastaje obavljanjem novih aktivnosti |
|
|
|
Odgoj |
To je društvena pojava koja omogućava transgeneracijski prijenos društveno historijskog iskustva sa starijih generacija na mlađe s ciljem osposobljavanja za društvenu ulogu u sadašnjosti i budućnosti i tako osigurava kontinuirani društveni život |
|
|
|
Socijalizacija |
Dugotrajan I slozen proces promjena u kojem pojedinac u interakciji sa socijalnom okolinom razvija, oblikuje I uci socijalno relevantne oblike dozivljavanja I ponasanja Socijalizacija je proces promjene u kojoj pojedinac u interakciji sa soc okolinom raz, oblik, uci Uvjerenje stavovi navike obicaji |
|
|
|
Obrazovanje |
Podrazumijeva sistematsko stjecanje naučnog znanja, ovladavanje radnih veština i navika kojim se razvijaju i oblikuju crte ličnosti i u usvaja naučni pogled na svijet |
|
|
|
Sposobnost |
To je individualna osobina koja određuje uspješnost u učenika u određenoj aktivnosti Uslovi koji odredjuju razinu I kvalitetu djelovanja |
|
|
|
Osobine |
Sinonim za svojstvo k************* oznaku obilježje |
|
|
|
Stav |
Stečena relativno trajna i stabilna organizacija pozitivnih ili negativnih emocija vrednovanja i reagiranja prema nekom objektu |
|
|
|
Navika |
Stečena povezanost između određenoj situaciji i određenog ponašanja tendencija da se nešto uradi kada se dogodi određena situacija |
|
|
|
Vještina |
Organizirani niz operacija koji se spretno izvodi određenim srijedom manje ili više i promenljivo |
|
|
|
Instinkt |
Organizirani i relativno složena nasljedjeni način reagiranja kojim se udovoljava nekoj nagonskoj potrebi |
|
|
|
Refleks |
Motorička ili sekretorna reakcija koja nastaje kada se živčano uzbuđenje od receptora do efektora proširi neuralnim putem koje je određen nasljedjem |
|
|
|
Kognicija |
Spoznaja saznanja to je mentalna aktivnost primanje i obrada informacija kao sto su mišljenja i oblikovanje pojmova percepcija i pažnja pamćenje i predočavanje a proizvodi su spoznaje znanja uvjerenja sjećanja predodžbe |
|
|
|
Konativno |
Odnosi se na emocionalni i motivacijski aspekti psihičkih procesa |
|
|
|
Emocije |
Doživljaji izazvani nekom vanjskom ili unutrašnjom situacijom k************** po najprije po tome što su većinom ili ugodni ili neugodni ili ambivalentni |
|
|
|
Motivi |
Oni usmeravaju čovjekovo djelovanje prema određenom cilju održavaju to djelovanje i pojačavaju njegov intenzitet |
|
|
|
Pažnja |
Usmerenost psihičke i psihomotorne aktivnosti na određene sadržaje |
|
|
|
Radne navike |
Veza situacije I ponasanja Uraditi nesto kada se Desi odredjena situacija Strategija ucenja, kada sta radi, vrijeme, uraditi zadacu |
|
|
|
Ko je uveo sociometrijski postupak i šta je |
Uveo ga je psihijatar Moreno a to je postupak kojim se mjere socio emotivni odnosi unutar jedni grupi |
|
|
|
Za šta se koristi ovaj postupak |
Za ispitivanje interpersonalnih odnosa privlačenje odbijanje i indiferentnost u grupi odraslih ili djeci Jer ta veza djeluje i na ponašanje cijele grupe |
|
|
|
Kakvi trebaju biti kriteriji za izbor unutar sociometrijski tehnike |
U vezi sa osnovnom delatnošću grupe jer u zavisnosti od tih aktivnosti pojedinac može ili izabrati ili odbiti različite pojedince |
|
|
|
Šta se može ispitati sociometrijskim postupkom |
Socijometrijski status pojedinca u grupi Da li je češće biran ili odbijan unutargrupni odnos ko koga bira ili odbija i stepen kohezivnost i i integriranosti grupe |
|
|
|
Zahtjevi za provođenje ovog postupka |
Mora se znati svrha testiranja moraju biti jasno kazano iz koje grupe mogu birati partnere broj izbora se ograničen na 135 ii |
|
|
|
Šta se ne treba pitati |
Koga voli ili ne nego želja za učestvovanje u nekoj aktivnosti aktivnosti značajne za grupu |
|
|
|
Kako motivisati djecu |
Te izjave koristiti za rekonstrukciju grupe Dečiji se žene uzeti u obzir i na taj način se povećava vrijednost ispitivanja i takođe važno garantovati tajnost rezultata |
|
|
|
Prednost sociometrijsko postupka |
Jednostavnost i velike mogućnosti otkrivanju strukture i grupe unutar grupnih odnosa i uloge koji imaju pojedini članovi |
|
|
|
Nedostaci sociometrijsko postupka |
Ne kritična primjena ne zna se zbog čega je struktura takva Šta utiče na položaj ali to možemo saznati ako je kombinirani s nekim drugim izvorima |
|
|
|
Koraci u sociometrijsko postupku |
Pripremiti listiće sa pitanjima za članove grupe Pored svakog imena staviti broj a na posebnom papiru ime svakog ispitanika i broj njegovog listića i treći korak je sređivanje sociometrijskog materijala putem NN materici a ima i sociogram |
|
|
|
Šta saznajemo |
Koji su najpopularniji ili zvijezde razreda koji su Odbačeni koji biraju ili su Birani koji biraju ali ne budu Birani |
|
|
|
Sociometrijski kategorije |
Usamljeni oni koji niko ne bira i koji nikog ne biraju
Ne izabrani oni koji biraju druge članove u grupi ali njih niko ne bira
Odbačeni biraju druge ali oni dobivaju samo negativne odgovore
Apstinenti ne biraju druge a Sami su birani od drugih članova Popularna djeca koja imaju pet ili više i pozitivnih biranja Ne popularna djeca ili ne prihvaćena koji dobivaju četiri ili više negativnih biranja Uzajamno privlačenje kada dvije osobe biraju jedna drugu Uzajamno odbijanje kada dvije osobe odbacuju jedna drugu Ne recipročni izbor jedna osoba bira drugu a ova nju odbacuje |
|
|
|
Klinka |
Kada se unutar cijeli grupe u izdvoji podgrupa i članovi te podgrupe samo bira jedni druge što je veći broj slike to je atmosfera cijele grupe niža tako da je cilj razbiti sliku |
|
|
|
Šta se može još izračunati |
Individualni i grupni indeksi |
|
|
|
Koji su to individualni indeksi |
Index prihvatanja broj dobiven ih pozitivnih glasova podijeljeno sa ukupnim brojem minus 1 |
|
|
|
Index odbacivanja |
Ukupni broj dobiven ih negativnih glasova podeljenim sa ukupnim brojem grupe |
|
|
|
Indeks socijalnog statusa |
Ukupni broj dobiven ih pozitivnih glasova minus ukupni broj dobiven ih negativnih glasova i podijeljeno sa ukupnim brojem grupe |
|
|
|
Koje su individualni indeksi |
Index prihvatanja Index odbijanja indeks socijalnog statusa |
|
|
|
Grupni indeksi |
Index grupni kohezije Index grupne tenzije Index grupni atmosferi |
|
|
|
Sociogram |
Grafički prikaz ispitanici se prikazuju u brojevima strelicom se prikazuje Pravac i izbora međusobno biranje se označava strelicom sa oba kraja pravca |
|
