Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
117 Cards in this Set
- Front
- Back
|
Psihicko funkcionisanje covjeka povezano sa |
Fizioloskim funkcionisanjem Podloga psihickih funkcija nije dusa, nego sredisnji zivcani sistem Bez njegovog adekvatnog funkcionisanja nema ni misljenja, pamcenja, percepcije, govornih funkcija, emocionalnih reakcija Na psihu covjeka osim fizioloske osnove djeluje I cimbenik okoline socijalni, ekonomski, psihicki Funkcionisanje ostalog dijela organizma kao jedinstvene cjeline |
|
|
Šta utječe na čovjekovo momentalno kognitivno i emocionalno funkcionisanja |
Utječe okolina u kojoj je odrastao i u kojoj živi ljudi s kojima se susreću staro i neposredno iskustvo trenutno stanje organizma kao što su umor po list i zaokupljenost brigama |
|
|
Kako zadovoljavajuće funkcionisati na psihološkim testovima |
Iako imaju loši faktori okolini bitan čimbenik psihološkog funkcionisanja jeste i zdrava fiziološka podloga a ako ona nije zdrava odnosno postoji oštećenje ili disfunkcija svi povoljni vanjski utjecaj ne mogu pomoći čovjeku da zadovoljavajuće funkcionira u kognitivnom smislu |
|
|
Šta je neuropsihologija |
Nauka koja se bavi proučavanjem celebralnih lezija njihovim nastankom opsegom i lokalizacijom te posledicama koje oni imaju za doživljavanje i ponašanje živih bića |
|
|
Šta proučava klinička neuropsihologija |
Proučava promjene u psihičkom funkcioniranju čovjeka ( kognitivne i emocionalne) koje su su povezane s disfunkcijom centralnog nervnog sistema |
|
|
S kojim naukama je klinička neuropsihologija povezana |
Povezasa sa kliničkom psihologiju od koje je preuzela metode i tehnike iz neurologiju od koje je preuzela anatomski i fiziološki model |
|
|
Kakav je odnos neurologije i psihologije |
Nije jednostavan i linearan jer se izprepliću razne teorije i metode a neuropsihologija je povezana i s drugim granama medicine gerijatrija pedijatrija psihijatrija i društvenim znanostima sociologija psiholingvistika defektologija |
|
|
Kada su se desile prvi neuropsiholoski postavci |
U osamnaestom stoljeću pomoću Gala koji tvrdi da različite ljudske funkcije su smještene u različitim centrima u mozgu da su oni nezavisni ali međusobno povezani i osnovne životne funkcije smještena su u mozgovnom deblu a intelektualne u hemisfera na koje su spojene žuljevi tim tijelom |
|
|
Broka i vernik |
Lokalizacija centra za govor pokazuje povezanost lezije strašnih dijela lijevog frontalnog globusa sa povećanjem govornog izražavanja a dok vernik objavljuje da lezije stražnje g djjela gornji temporalni regije lijevi hemisfere uzrokuje poremećaj razumijevanja govora |
|
|
Prvih neuro psihologijskih laboratorij |
Hallstatt u Čikagu 1935 godine |
|
|
Moderna neuropsihologija |
Lurija i rad na području topički dijagnostike i o funkcionalnim sistemima mozga postaje polarna tačka za mnoga daljnjaa istraživanja i praksu |
|
|
Tri funkcionalna blok mozga i neophodnost za psihičko funkcionira nje |
Aparat koji regulira stanje budnosti Mozgovno deblo retikularna formacija aparat prijema obrade i čuvanja informacija post centralni cortex i aparat za programiranje reguliranje i kontrolu psihički djelatnosti frontalni korteks oni su hijerarhijski gradjei i sastoji se od primarnih sekundarnih i tercijarnih područja |
|
|
Zbog čega se ubrzano razvija neuropsihologija |
Zahvaljujući drugom svjetskom ratu jer je bilo različitih povreda mozga i zato su mogli istraživati o povezanosti oštećenja i promjenama u ponašanju i primjeniti ti rezultate u praksi |
|
|
Na koje radove se bazira na praksa klinički neuropsihologije |
Hustler i reitana jer su imali neuropsihološko bateriju testova i Lucijin koncept i tu je napravljena lurija Nebraska neuropsihologijaska baterija Danas je moguće na osnovu neuropsihologijeskih baterija testova ispitati temeljito i detaljno praktično sve kognitivne funkcije i tako donijeti zaključke o eventualno organsku cerebralnoj disfunkciju |
|
|
Posao neuropsiholog |
Sintetizira ti rezultate testova Opažanja ponašanja intervju anamneza i heteroanamneza emocionalnog statusa a u svrhu donošenja što tačnijeg zaključka o ispadu ili poremećaju pojedinih ili svih funkcija kao i omogućim uzroku tog ispada |
|
|
Koja je svrha neuropsihologije dijagnostike |
Diferencijalna dijagnostika i selekcija pod diferencijalnom dijagnostikom podrazumijeva se razlikovanje psihijatrijskih od neuroloških poremećaja razlikovanje neuroloških simptoma kod psihijatrijskih pacijenata razlikovanje različitih neuroloških stanja te lokalizacija lezija nisi selekcija ili screen ni je odvajanje bolesnika koji imaju znakove organski cerebralni led od onih koji to nemaju |
|
|
Šta je selekcija ili skrining |
Odvajanje bolesnika koji imaju znakove organske cerebralne Iezije od onih koji to nemaju |
|
|
Koja je uloga neuropsiholog a |
Nije samo dijagnostička nego i briga za pacijenta praćenje toka bolesti i oporavka savjetovanje pacijenta i obitelji te eventualna prognoza a na osnovu neuropsihologije dijagnostike planiraju se i provode rehabilitacijski postupci kao rehabilitacija kognitivnih funkcija prilagodjavanju ponašanja supstitucijski vještine |
|
|
Psihičko funkcionira nje čovjeka može se podijeliti na tri osnovna funkcionalna bloka |
Kognitivne funkcije izvršnih funkcija i emocije |
|
|
Kognitivne funkcije |
U kognitivne funkcije ubrajamo sve funkcije koje sudjeluju u prijemu po hrani i razradi informacija te komunikaciji to su receptivne mnetsičke intelektualni i ekspresivne funkcije i mišljenja |
|
|
Receptivne funkcije |
One uključuju selekciju primanje klasifikaciju i integraciju informacija osnovni receptivne funkcije su osjeti percepcija |
|
|
Šta je Osjet |
To je pasivno primanje informacija njihova registracija analiza enkodiranje i integracija |
|
|
Šta je percepcija |
To je aktivno i svjesno prepoznavanje razlikovanje i povezivanje složenih osjetnik informacija možemo imati osjet svjetla dodira ili zvuka ali kad gledamo cvijet čujemo cvrkut ptica ili osjećam o hladnoću to nužno uključuje percepciju |
|
|
Percepcija može biti |
Vidna slušna taktilna Njutna ili okus na |
|
|
Kojom se percepcijom bavi neuropsihologija |
Vidnom slusnom i taktilnom percepcijom |
|
|
Šta je agnozija |
Poremećaji prepoznavanja uz sačuvanu Osjetnu osjetljivost |
|
|
Vizualna percepcija |
Centri za ovu percepciju nalazi se u kori velikog mozga u okcipitalni lobus ima |
|
|
Vizualna agnozija |
Poremećaj vizuelne percepcije i rijetka je jer je uvjet za njeno pojavljivanja oštećenja okcipitalni dijela Mozgovne kore u obje hemisfere Ona se očituje u ne prepoznavanju predmeta ili slika predmeta putem vida |
|
|
Kako se očituje djelomično vizuelna agnozija |
U poteškoći prepoznavanja preklopljenih ili zamagljenih crteža ili slika predmeta iz neobičnog ugla ili u neobičnom kontekstu |
|
|
Kako se ispituju vizuo gnostički smetnje |
Pomoću testova koji uključuju crtanje slaganje imenovanje i pamćenje vizuelnih sadržaja te pomoću testova koji uključuju skrivene nepotpune ili preklopljene crteže svakodnevnih predmeta |
|
|
Specifičan poremećaj agnozije |
Agnozija za boje i poremećaj prepoznavanje lica prosopagnosia i color agnozija |
|
|
Kada su deficiti vizuelne percepcije na višoj i razini od agnozije nazivaju se |
Deficiti vizuoperceptivne analize sinteze i organizacije |
|
|
Koja je fiziološka podloga takvih poremećaj |
Oštećenje ili disfunkcija kore velikog mozga u posteriornom asocijativnom kortekstu ( preklapanje parijetalnih okcipitalnih i temporalnih lobusa) kad vidimo pogreške pojednostavljenja i percepcije detalja ( oštećenje lijeve hemisferi) ili rotacije, fragmentiranje i izradjivanje ( oštećenje desni hemisferi) |
|
|
Disfunkcija frontalnog lobusa |
Fiziološka podloga poteškoća organizira nja i planiranja pri slaganju crtanju ili konstruiranju |
|
|
Kako se ispituju deficiti vizuoperceptivne analize i sinteze i organizacije |
Ispituju se testovima koje uključuju precrtavanje dosjećanje precrtanog slaganje i organizaciju |
|
|
Vizuospacijalne funkcije |
Deficiti vizuospacijalne funkcija uključuju poteškoće lokalizacije predmeta u prostoru procjene smjera i dubini te poteškoće topografske orijentacije - snalaženje u okolini na osnovu revizijalizacije i predodžbe
i oni se javljaju kod oštećenja desni hemisferi |
|
|
Koje poremećaje uključuje vizuo konstruktivni deficit |
Ukljucuju Konstruktivna apraksija koja se očituje u nemogućnosti slaganja cjeline iz dijelova
a ona se ispituje testovima crtanja precrtavanja slaganja i dva i trodimenzionalno građenja
nadalje jednostavno prostorno zanemarivanje uni lateralna neglekt je neuropsihologijski poremećaj koji se ispoljava ne reagiranjem na podražaje na strani suprotnog od strane lezije kod bilateralnog potraživanja
ovaj poremećaj je Supra modalni to jest javlja se bez obzira na osjetni modalitet kojiim stiže podrazaj tako da zbog oštećenja desne cerebralne hemisfere neće ni vidjeti desnu stranu crteža neće reagirati na zvukove u desnom uhu ako mu dotaknemo obje ruke neće osjetiti dodir desne ruke pisat će na samo desnoj polovici papira i
oni nisu svjesni svog nedostatka |
|
|
Anozognozija |
Kada bolesnici nisu svjesni svog nedostatka i takva nesvesnost neurološkog ili neuropsiholog deficita se naziva anozognozija |
|
|
Auditivna percepcija |
Centri za slušno percepciju nalazi se u mozgovnoj Kori u oba temporalna lobusa i
nemogućnost prepoznavanja Zvukova uz Sačuvano auditivnu osjetljivost naziva se auditivna agnozija
lijeva hemisfera kontrolira prepoznavanje riječi brojeva i općenito verbalnih informacija dok desna hemisfera kontrolira prepoznavanje neverbalnih zvukova i muzike |
|
|
Šta je afazija |
Afazija je poremećaj govora koji je nastao kao posledica oštećenja mozga |
|
|
Kako se dijeli vrste afazija |
S obzirom na način nastanka lokalizaciju Mozgovne disfunkcije i drugo |
|
|
Kako se dijeli afazija |
Senzorni motorni i senzomotorni afazija |
|
|
Senzorna afazija |
Su oni kod kojih je oštećen senzorni ulaz govora odnosno razumijevanje |
|
|
Motorna afazija |
Oštećen motorni izlaz odnosno govorno izražavanja |
|
|
Senzomotorna afazija |
Su najčešće i kombinacija su simptoma i senzorni i motorni afazija izlaz afazija podrazumijeva gubitak govora I on je u kliničkoj slici rijedak prije je Disfazija ili djelimicni gubitak govora |
|
|
Šta podrazumijeva izraz afazija |
Poremecaj govora kao posljedica ostecenja mozga
Senzorna motorna I senzomotorna afazija
bolji naziv je disfazija ili djelomični gubitak govora ili u praksi se uglavnom sreću disfazije različitog stupnja težini oštećenja |
|
|
Kako se afazija dijeli sa kliničkog stanovišta |
Dijeli se na receptivne oštećeno primanja ili recepcija govora i ekspresivne oštećena ekspresija ili govorno izražavanja
|
|
|
Kako afaziju dijelimo na osnovu lakoče govornog izražavanja |
Dijelimo ih na fluentne govor tece lako i glatko bez poteškoća izgovaranja riječi i na ne fluentno oskudno i otežano govorno izražavanja |
|
|
Koje su najznačajnije afazije |
Brokina afazija i vernikeova afazija |
|
|
Brokina afazija |
Nastaje zbog oštećenja u brokinog području a to je stražnji dio frontalnog lobusa dominantne hemisfere
i brokina afazija je motorna eferentna i ne fluentno afazija odnosno govorno izražavanje otežano oskudno s poteškoćama artikulaciji i poteškoćama pronalaženja riječi ali razumijevanje govora je dobro i ako ne potpuno ponavljanje riječi i imenovanje slabo čitanje naglas i pisanje oštećeno
razumijevanje pročitanog je dobro računanje slabo obzirom na lokalizaciju čest pratilac brokene afaazije je desno strana hemipareza uzetost desne strane tijela |
|
|
Vernik ova afazija |
Oštećenje vernikovo područja u mozgu u straznjem dijelu superiornog girusa temporalnog lobusa
Ovaj poremećaj je fluentan receptivan i senzorna afazija govorno izražavanje glatko i obilno s cestim parafazijama - zamjena jedne i riječi drugom sličnom po zvuku ili po značenju- Tako da u iznimnim slučajevima imamo žargon afaziju kod koje je govor pacijenta toliko izoblicen parafazija ma i neologizmima da je praktički nerazumljiv drugom čovjeku
razumijevanja govora usmeno i pismeno je Dominantno oštećeno pacijent ne razumije niti vlastiti govor pa nema kontrolu nad njim pisanje je također uslabljeno |
|
|
Anomična afazija |
Dominantan deficit imenovanja i pronalaženja riječi to je fluentnana afazija s rupama u značenju i mnogim opisnim imenovanjem uglavnom poteškoće u pronalaženju imenica i ona ne nastaje zbog oštećenja nekog centra u mozgu nego je najčešće pratilac difuznog oštećenja mozga ili zaostaje kao deficit nakon oporavka od teških vrsta afazije |
|
|
Šta je cest pratilac uz afaziju |
Aleksija poremećaj čitanja i razumijevanja pročitanog agrafija poremećaj pisanja i akalkulija poremećaj računanja Mogu biti stečene oštećenja mozga ili razvojni kada slabije sazrijevanje nervni sistem kod poremećaja pažnje |
|
|
Kako se Stiću ti poremećaji |
Mogu zbog oštećenja mozga ili razvojne slabije sazrijevanje mozgom ih centara |
|
|
Kako se ispituje afazija |
Ispituje se posebnom testovima ili baterijama testova koji uključuju ispitivanje govornog izražavanja slobodni govor direktivni govor odgovaranje na pitanja ponavljanje konfrontacijsko imenovanja do sjećanje riječi verbalna fluentnost i razumijevanje govora riječi i rečenica implicitnog značenja teksta nalog a takođe se ispituje čitanja razumijevanje toga pisanje i računanje |
|
|
Taktilna percepcija |
Taktilna agnozija ili stereo agnozija astereognozija je nemogućnost prepoznavanje predmeta putem dodira I uzrok ovog oštećenja je ostecenje somatosenzornog centra u parijetalnom lobusu iza girusa postcentralis a |
|
|
Kako se testira taktilna agnozija |
Ispituje se tako da se bolesniku u jednu pa zatim u drugu ruku da je neki poznati predmet prikladne veličine i on ga mora imenovati i to je bez kontrole vida i ispituju se obe ruke |
|
|
Pamćenje dvije vrste |
Kratkoročno i dugorocno pamćenje Nakon registracije podražaj a i kratkoročnog skladištenja a ako želimo određenu informaciju reproducirati nakon nekog vremena pomoću procesa ponavljanja i konsolidaciji treba ući u skladištu dugoročnog pamćenja iz kojeg možemo onda posle izdati za tu informaciju kratkoročnom pamćenju informacije su povezane po vremenskoj i prostornoj povezanosti dok u dugoročnom skladištu povezane su po značenju |
|
|
Kako još možemo podijeliti pamćenja |
Na novo I staro pamćenje staro pamćenje je trajno znanje o onom što smo prije naučili a novo pamćenja uključuje primanje i upamtivanje novih svježih informacija staru pamćenje uvijek dugoročno dok novo može biti kratkoročno i dugoročno i one informacije koje nisu prošle proces kratkoročnog pamćenja ne mogu postojati u dugoročno pamćenje |
|
|
Pamćenje kratkoročno i novu je funkcija koja je osjetljivost na zbivanja u organizmu čovjeka |
Tako da pažnja motivacija umor tjelesni bolesti stress anksioznost depresija I drugi emocionalni poremećaj utječu na našu sposobnost primanja i zadržavanja informacija organska cerebralna disfunkcija odnosno oštećenje mozga takođe važan faktor u odvijanju mnestičkih procesa, ostecenje mozga ostecenje pamcenja |
|
|
Kada dominiraju mnestički deficiti Vrste pamcenjq I slabljenje |
Kod difuznih oštećenja mozga dominiraju mnesticki deficiti zato sto ta oštećenja zahvataju razne strukture koje sudjeluju u procesu pamćenja kod oštećenja desne hemisfere biće oštećeno vizuelno pamćenje dok verbalno može ostati relativno Sačuvano i obrnuto kod lijeve hemisfere verbalno pamćenja jače oštećeno nego neverbalno |
|
|
Amnesticki sindrom |
Nemogućnost upamciVanja novih informacija uz delimično Sačuvano staro pamćenje
uglavnom je rijetko i javlja se kod masivnog oštećenja limbickog sistema zbog tumora krvarenja trovanja
bolesnik kod svih testova koji ne uključuju pamćenja može imati normalne rezultate dok su rezultati na testovima kratkoročnog pamćenja vrlo loše testovi neposrednog pamćenja mogu biti vrlo dobri dok su rezultati na testovima učenja i do sjećanja vrlo loše i pokazuju skoro potpuno zaboravljena naučenog u vremenu manje od 1 min |
|
|
Svakodnevni život ovih bolesnika |
Vidi se prostorna i vremenska dezorijentacija nemogućnost izvršavanja obaveza otežani socijalni kontakti radna nesposobnost uprkos normalnoj fizičkoj kondiciji i normalnom intelektualnom funkcionira i oni te praznine ispunjavaju izmišljenim pričama i podacima imaju oslabljen uvid u svoje stanje i otporni su na rehabilitaciju |
|
|
Šta uključuje ispitivanje pamćenja |
Ponavljanje niza brojeva prepričavanje priče učenje listi riječi reprodukciju nakon interferencije odgođeno do sjećanje te liste riječi prepoznavanje naučene informacije između drugih reprodukciju likova Važno je ispitati i verbalno i vizuelno pamćenje a najvažnije ispitati mogućnost učenja i reprodukciji |
|
|
Intelektualne sposobnosti |
Bolesnici sa oštećenja mozga funkcioniraju na specifičan način i kvocijent inteligencije nije prava mjera njihovu funkcioniranja mnogi od njih imaju normalan kvocijent inteligencije ali i specifični deficiti koji ih ometaju da na zadovoljavajući način funkcioniraju u kuću i radnom mjesto drugi pak imaju nizak IQ ali njihovo svakodnevne aktivnosti pokazuju da funkcionira ju iznad očekivanja obzirom na aj kju |
|
|
Zašto testovi inteligencije i nisu dobri prediktori svakodnevno funkcionira nja i zašto testovi inteligencije nisu povezani sa ostecenjima |
1. Testovi intelektualnih sposobnosti koji se sastoje od jednog tipa zadataka mogu pogoditi ili ne pogoditi oštećenu funkciju na primjer zadaci spacijalnog tipa ovdje je riječ o specijalnom tipu inteligencije i rješavati će ih loše bolesnici sa desnim lezijama a oni sa levim lezijama će to dobro riješiti a tako ljevaci slabije će riješiti verbalni a bolje neverbalni zadatke
2. Kvocijent inteligencije je broj koji svrstava osobu u kategoriju u okviru populaciji isti ili slični dobi taj broj može se dobiti na vise nacina npr tako što koristimo bateriju testova intelektualnih sposobnosti , on izražava prosjek različitih sposobnosti tako da vrlo visok ili vrlo nizak rezultat na nekom SUP testu mijenja prosjek i kvocijent u potpunosti 3. tako da je puno bolja mjera analiza profila po sub testovima na primer kroz vekslera 4. Mentalna deteorizacija |
|
|
Mentalna deterioracija |
Opadanje intelektualnih sposobnosti u odnosu na premorbidno razinu odnosno u odnosu na to kako je bolesnik funkcionira dok je bio zdrav i to je Vrlo često pratilac neurologiji skih pacijenata
Nekada se to može izračunavati na osnovu rezultata SUP testova na vekslerovom testu intelektualnih sposobnosti ali to je nepouzdano i često netačno i uglavnom sve i današnje mjere su upitne Najbolje izraziti PROCJENOM I KVALITATIVNOM KATEGORIJOM |
|
|
Kako je bolje izraziti mentalnu deterioracija |
Procenom i kvalitativnom kategorijom jer nije teško procijeniti Kako pacijent funkcionira sada kad je bolestan ali je teže pretpostaviti kako je funkcionirao prije dok je bio zdrav i zato trebamo odrediti ili procijeniti premorbidni status |
|
|
Procjena premorbidnost statusa nacini |
1. Najbolji rezultat na bilo kojim testu ili SUP testu je dobar način Ali nije uvijek upotrebljiv Jer neki SUP testovi imaju Nisku korelaciju sa općim intelektualnim sposobnostima i poteškoća se javlja kada pacijent postići vrlo niške rezultate na svim sup testovima
dobri pokazatelji premorbidno statusa je bilo koji neverbalni test opće intelektualnih sposobnosti visoki rezultati na nekim testovima vekslerov skali intelektualnih sposobnosti informacije riječnik dopunjavanje slika natprosečan rezultat na dosjećanju u Rey testu a neki pokazatelji su ovisni o kulturalno i društvenoj sredini na primer SUP test računanja
2. Također se može procijeniti premorbidno stanje uključujući analizu životnog puta bolesnika njegovo obrazovanje sociokulturni milje iz kog potječe posao koji je radio i prijašnje aktivnosti kojima se bavio fakultet obi i druge aktivnosti koje nisu vezane uz postaju ukazuju na dobre premorbidni sposobnosti 3. Podaci koje daje obitelj o bolesniku |
|
|
Poremećaji gdje je naj dramatični opadanje intelektualnih sposobnosti |
Demencija Alchajmerova i Pikova demencija Parkinsonova bolest hantingtonova Koreja korsakovljev sindrom |
|
|
Demencija*** |
Uključuje razvoj višestrukih kognitivnih deficita koji se manifestiraju oštećenjem pamćenja te drugim specifičnim deficitima kao što su afazija agnozija apraksija oštećenje izvršnih funkcija ovi deficiti moraju onemoguciti osobu u profesionalnom i društvenom funkcionira sa psihološkog stanovišta demencija uključuje i znatno opadanje intelektualnih funkcija naročito apstraktno mišljenje i snalaženje u Novim situacijama obično postoji i promjene u ličnosti naglašavanje primarnih crta ličnosti koje mogu otići u Extrem sumnjičav i postanu paranoidni anksiozni depresivni bezbrižni potpuno ne kritični pedantni izrazito opsesivno-kompulzivni na kraju postanu ravnodušni nema uvid u vlastitu stanje i nesposobna je za samostalno življenja |
|
|
S obzirom na lokalizaciju I uzrok Kako dijelimo demenciju |
Kortikalna subkortikalna i aksijalnu S obzirom na uzrok na degenerativna vaskularna posttraumatska toksična |
|
|
Kortikalna demencija uključuje |
Intelektualnu deterioracija oštećeno pamćenje i specifične deficite tipa afazije apraksije agnozije |
|
|
Alchajmerova demencija |
To je kortikalna demencija koja idi svojim progresivnim tokom i u njenoj slici dominiraju deficiti pamćenja i orijentacije za kojima slijede svi drugi deficiti k************** za kortikalno demenciju |
|
|
Pikova demencija |
Je takođe kortikalna demencija ali rijetka počinje sa promjenama u ličnosti i poremećajem društvenog funkcionira nja zahvata pretežno frontalni i temporalni lobus |
|
|
Subkortikalna demencija |
Imaju isti deficite Kao i kortikalne ali bez specifičnih deficita Tipa afazije agnozije i slično Pb HK AKSIJALNA DEMEXIJA |
|
|
Parkinsonova demencija |
Samo 50% simptome demencije Osnovni simptomi su tremor rigidnost sporost pokreta i nestabilnost pri stajanju i hodu od kognitivni deficita prisutni su deficit pamćenja izvršnih funkcija psiho motorički brzine konceptualnog mišljenja promjene u ličnosti uključuju razdražljivost sumnjičavost i egocentričnost |
|
|
Hantingtonova Korea |
Je subkortikalna demencija koja se javlja oko 40 godine progresivna i nasledna tu su prisutni deficiti kognitivnog emocionalnih i motoričkih funkcija za nju su k************** Koreatični pokreti |
|
|
Aksijalna demencija |
Uključuje oštećenje pamćenja ali ne i intelektualnih funkcija klinička slika u početnom stadiu je vrlo slična amnestičkom sindromu tu se često spominje korsakovljev sindrom koji po klasifikaciji spada u amnesticki poremećaje a ne u demenciju |
|
|
Psihološka dijagnostika demencije *** |
Mora uključivati razgovor sa pacijentom u koji uključujemo vremensku i prostorno orijentaciju i orijentaciju prema osobama te obavezno uzimanje podataka od člana obitelji ili pratioca k************** i za takvu pacijenta da on ne dolazi sam intervjuirani se ne žali na poteškoće u psihičkom funkcioniranju češće kao razlog dolaska navodi neki somatski bolesti međutim na direktno pitanje potvrđuje da zaboravlja najčešće ne djeluje zabrinuto dobro suradjujee pri testiranju i nema uvid u svojoj pogreške heteroanamnestički se doznaje da zaboravlja da je promijenio navike da se promijenio kao ličnost da izbegava druženje sa ljudima i često bilo kakav izlazak iz kuće slabije obavlja svakodnevne poslove koje je dosad obavljao samo testiranje uključuju testiranje intelektualnih sposobnosti i pamćenja te ispitivanje vizuelne percepcije konstruktivnih sposobnosti i govora pri tome treba voditi računa da se isključe drugi poremećaj i i deficiti tipa anamnestički poremećaj mentalne retardacije i šizofrenije depresiji simulacije i pseudodemencija |
|
|
Mišljenje |
Vezani su za oštećenje mozga ali uz normalno intelektualno funkcionira mišljenje uključuje manipulaciju informacijama to je računanje zaključivanje prosuđivanje konceptualizacija apstrakcija generalizacija redanje organizira nje planiranje rješavanje problema testovi koji ispituju mišljenje najčešće ispituju logično mišljenje konceptualizacija i apstrakcija deficit i mišljenja javljaju se kod difuznih oštećenja i na njih bitno utječe izvršna funkcija |
|
|
Praksije |
Svrsishodne pokriti i vještine to je poremećaj naučenih pokreta i vještina zbog oštećenja mozga i bolesnici imaju poteškoće kod jednostavnih aktivnosti i radnji kod kojih je potrebno poštovati određeni redoslijed na primer oblačenja |
|
|
Ideomotorna apraksija |
Bolesnik može zamisliti što treba napraviti odnosno imati koncert ali ne može to izvršiti |
|
|
Idea torna apraksija |
Nespretnost i nelogičnost pokreta zbog nemogućnosti izabiranja prave motorne sekvenci odgovora |
|
|
Kalosalna apraksija |
Javljaju se poteškoće zbog prekidaa protoka informacija među hemisferama i to je zbog korpusa kalozuma |
|
|
Izvršna funkcija ili egzekutivna |
Omogućavaju kognitivnim funkcijama da dođu do izražaja to su volja planiranje samoregulacija i kritičnost i i oštećenje izvršnih funkcija često je kod oštećenja frontalnih ili čeonih dijelova mozga |
|
|
Šta uključuje volja |
Volja uključuje inicijativu motivaciju spontanost i svjesnost sebe tako da bolesnici sa oštećenim mozgom često nemaju inicijativu da sami poduzmu aktivnost ali Mogu zadovoljavajući izvršavati kratkokratkotrajnije zadatke koje im drugi zadaju E ni su nepravedno proglašeni lijenima Može čak biti i da nema volje da sam uzme hranu da se obuče promjeni program na televiziji |
|
|
Planiranje |
Uključuje mogućnost poimanja odnosa cjeline i dijelova organizaciju redoslijeda aktivnosti te integracije složenih podražaj a |
|
|
Samoregulacija |
Uključuje početak prestanak i modulaciju aktivnosti nemogućnost prestanka sa jednom aktivnošću i njeno besmisleno ponavljanje zove se perseveracija na primer testovi precrtavanja takvi bolesnici mogu ponavljati detalje crteža na više mjesta gdje to nije potrebno u razgovoru ili na verbalnim testovima ponavljaju prvi tačan a poslije pogrešan odgovor takođe u samoregulacije spada i mogućnost zadržavanja započete aktivnosti bolesnici sa frontalnim sindromom započinju ali ne završavaju aktivnosti ili mogu lijepo opisati što treba napraviti ali nikada to ne završi |
|
|
Impulsivnost |
Je česta osobina bolesnika sa frontalnim oštećenjem kritičnost odnosno nedostatak kritičnosti je ono što se prvo i najčešće vidi kod frontalnog disfunkcije Oni nemaju uvid u vlastiti unutrašnji procese i nisu osjetljiv i i zainteresirani za ispravljanje vlastitih po grešaka Slabo se snalaze u kompleksnim socijalnim situacijama i znaju imati ne primjere ne socijalni reakcije jer pogrešno prosudjuju socijalnu situaciju ne osjetljivui su za fine nijanse socijalnih odnosa i socijalnog komuniciranja |
|
|
Najčešći poremećaj izvršnih funkcija javlja se kod oštećenja Frontalni sindrom simptomi |
Čeoni ili frontalni dijelova mozga i naziva se frontalni sindrom a oni imaju poteškoće u apstraktnom mišljenju konkretan stav - doslovno shvatanja otežana konceptualizacija slabo razlikovanje bitno od nebitnog- takođe se vide poteškoće održavanja kroz određeno vrijeme pažnje i koncentracije |
|
|
Šta je k************** za frontalni sindrom |
Takvi bolesnici često postižu dobre rezultate na većini kliničkih i neuropsiholoskih testova kod frontalnih disfunkcije dolazi do poremećaj reciprocnih odnosa između glavnih funkcionalnih sistema frontalnog korteksa sa senzornim posteriornim kontekstom S limbičkim sistemom sa mnestickim funkcijama sa subkortikalnim strukturama kojje kontroliraju aktivaciju i afekte, te s eferentni mehanizmima motornog sistema Frontalni kortkest regulise kako I na sto neko reagira I sadrzaj odgovora Sam pristup problemu je upitan Vise se primjecuju u svakodnevnom zivotu ili opazanjem ponasanja nego preko rezultata |
|
|
Šta frontalni korteks regulira |
Kako i na sta neko reagira i sadržaj odgovora |
|
|
Oštećenje pažnja |
Vrlo cest simptom kod oštećenja mozga ali nije diferencijalno dijagnostički značajan jer se javlja i kod raznih afektivnih poremećaj i drugih psihičkih bolesti on je čest kod većine neurotskih poremećaja naročito depresivni i kod psihoza |
|
|
Od čega se sastoje neuropsiholoski testovi paznje I koncentracije |
Sastoji Od selekcije (kroz vrijeme) jedne informacije među drugim sličnim |
|
|
Hiperaktivnost ili ADHD sindrom |
Javlja se kod djece i češće kod dječaka imaju probleme sa učenjem i praćenjem nastavi Mada ti simptomi postoji i prije sedme godine imaju i razvojnu disleksiju koja otežava učenje čitanja a može postojati i razvojna digrafija i imaju poremećaj pažnje Uz koji često ide hiperaktivnost ponašaju se kao da su mlađa od svojje dobi nema tolerancije mogućnost održavanja pažnje i koncentracije I'm je slabije nego kod vršnjaka ne preti upute ne slušaju griješi u radu ne posvećuju pažnju detaljima izbegavaju aktivnost koja traži Dublju pažnju i mentalni napor rastresen su zaboravljaju obaveze i zadatke imaju poteškoća kontroli ponašanja impulsivna su I ne razmišljaju o posledicama slabo se može modulirati ponašanje putem nagrade i kazne teško poimaju budućnost jer ne mogu dugoročno planirati motorički nemir je takođe čest imaju i specifični deficit kao usporen razvoj govora usporeno mentalno procesiranje i smanjeno uvid u svoje deficit3 Vecina smetnji nestaje sa odrastanjem Nezrela u emocionalnom I kognitivnom smislu Uzrok sindroma PP je nezrelost I sporije saznijevanje NS , neuroloski pregledi ne pokazuju nista |
|
|
Emocija |
Bolesnici sa oštećenje mozga imaju i emocionalni poteškoće a to treba razlikovati od reaktivnih promjena na bolest smanjenu sposobnost ili invalidnost, profesionalnu nesposobnost i otežane socijalne kontakte oni su često anksiozni depresivni razdražljivih preosjetljivu impulsivno- agresivnih reakcija
Ako im je oštećena desna hemisfera imaju smanjenu emocionalnu osjetljivu smanjeno anksioznost ravnodušni su nisu previše zabrinuti za svoje stanje a imaju uvid snižena i socijalna osjetljivost mogu biti blago euforični i dezinhibirani i snižene distance u kontaktu mogu pokazati i simptomi poremećaja ličnosti i pseudo psihopatsko ponašanje i mogu biti neugodni za obitelj i okolinu
Ako im je otečena lijeva hemisfera pokazuju depresivni poremećaj emocionalno labilnost oslabljena im je kontrola nad vlastitim emocijama izgubljena je osjetljivost za modulaciju ponašanja uvid u vlastitu stanje Vrlo dobro što katkad djelomično objašnjava i depresivnu reakciju nekad se javlja reakcija katastrofe što uključuje burno emocionalnu reagira nje na beznačajne podražaj a |
|
|
Zašto su potrebna znanja iz neuropsihologije za kliničkog psihologa |
Kako bi se mogli dobro selekcioni rat i pacijenti i kako bi se oni kod kojih se sumnja na organsku cerebralnu disfunkciju mogli poslati na dodatne dijagnostičke pretrage neuropsihologija neurološke neuro radiološki |
|
|
Najčešće smetnje s kojima dolaze pacijenti |
Glavobolja smetnja pamćenja i koncentracije |
|
|
Šta treba pitati pri prvom susretu |
Treba pažljivo ispitati bolesnika o njegovim smetnjama i okolnostima u kojima se javljaju te o trajanju
takođe treba se rezervom prihvatiti pacijentove izjave o smetnjama pamćenja jer mnogi pacijenti sve smetnje kognitivnog funkcionira nazivaju smetnjama pamćenja a to je najcesce smetnja koncentraciju
Smetnje imenovanja ili disnomija se Vrlo često interpretira kao smetnja pamćenja |
|
|
Zašto je intervju važan |
Jer nam pruža mnoštvo podataka o pacijentu obrazovanje i životni put socio-ekonomski i profesionalni i bračni status to je ono što pacijent eksplicitno navodi a ono što ne navodi ali se vidi je stupanj anksioznosti stav prema smetnjama i psihologiji skom testiranju Lakoca govora i izražavanja distanca kritičnosti neke osobine ličnosti |
|
|
Sve o organitu |
Ne postoji kao jedinstvena kategorija niti postoji test za organitet organska cerebralna disfunkcija može biti posledica vrlo različitih uzroka (bolest trauma)a koji imaju različiti tijek lokalizaciju i prognozu Testovi ograničeni jer mjere jednu funkciju, tako da disfunkcija pokazana kroz jedan test ne znaci nista , mnogo faktora utjece organitet samo jedan Moramo primijeniti bateriju funkcija koji mjere razlicite funkcije Na jednom testu deficit jedne funkcije, to provjeriti drugim testom koji mjeri istu funkciju |
|
|
Testovi o organitetu Zasto je vazno znati kojom rumor pise |
Testovi su ograničeni jer mjere jednu određenu funkciju
disfunkcija jednog područja kognitivnog funkcionira nja na jednom testu samo po sebi ne ukazuje na ništa
Na rezultat na testovima utječe jako puno faktora od kojih je organitet Samo jedan
moramo primijeniti bateriju testova koje mjere i različite funkcije ako se na jednom testu Nađe i deficit jedni funkcije to treba mu provjeriti drugim testom koji mjeri istu funkciju ili vrlo slično funkciju
Za neuropsiholog isku dijagnostiku nije važno samo što nego i kako
sam numericki rezultat je važan ali ne i dovoljno važna je i kvalitativna analiza Kako pacijent rješava odnosno ne rješava test
Nacin rjesavanja I verbalni komentari celokupnu ponašanje pacijenta predmet analize
Ogranicenost vremena psihomotorna usporenost
Tip pogresaka topicka diganostika Svaka strana ima svoje zaduženja Ema hemisfera kod šljaka verbalna funkcija Blizu opet septima analiza linearno procesiranje i analitičko mišljenje dok je desna hemisfera zadužena za visok perceptivno sintezu konfiguracijska opažanja spacijalna funkcija poimanje muzike sintetičko mišljenje i simultano procesiranje Testirati lateralno dominantnost jer na primjer bolesnici sa oštećenom lijevom hemisferu na testu vizu opet septime analize i sinteze pokazuju pogreške percepciji i produkcije detalja a lijeva reprodukcije osnovnog oblika |
|
|
Šta trebamo uzeti u obzir pri zaključivanju o postojanja ili nepostojanja organski cerebralni disfunkcije |
Uzeti u obzir kvantitativni i kvalitativni rezultate testova intervju i povijest bolestika eventualno heteroanamneza Te procjenu ponašanja za vrijeme ispitivanja |
|
|
Uzroci organske cerebralni disfunkcije ovisi o |
Lokalizaciji i veličini lezije a manje su važni uzroci takođe je važna brzina nastanka i cerebralna organizacija funkcija u samog pacijenta |
|
|
Koji su najčešći uzroci organskih cerebralna disfunkcija |
Traume ili kraniocerebralne ozljede |
|
|
Kako dijelimo kraniocerebralne ozljede |
Na otvoreni prekid kontinuiteta kosti i poglavini i zatvoreni zatvoreni su najčešće |
|
|
Traumatsko oštećenje mozga |
Komocija kontuzije i konkvasacija te hematome |
|
|
Potres mozga |
To je najčešća kraniocerebralne ozljeda ona uključuje udarac u glavu nakon kojeg slijedi kratkotrajni gubitak svijesti i kraća posttraumatska amnezija |
|
|
Posttraumatska amnezija |
Je gubitak svijesti od trenutka traume od trenutka punih svijesti i punog pamćenja događaja oko sebe |
|
|
Kraća retrogradna amnezija |
Gubitak pamćenja za događaje koji su neposredno predvodili traumi nakon dolaska svijesti bolesnik obično osjeća glavobolju vrtoglavicu mučninu Smeta mu svjetlo i buka ima smetnje koncentraciju |
|
|
Postkomocijsku sindrom |
Stanje poslije potresa mozga uključuje i psihički promjene u smislu anksioznosti depresije nesanice umorlji vosti Pa imaju poteškoća u pažnji i koncentraciji blaže smetnje pamćenja sniženu efikasnost na testovima intelektualnu funkcionira nje te poteškoće visestrukog procesiranja informacija i integracije i viših mentalnih funkcija i smetnje nestaju najčešće u roku od tri mjeseca |
|
|
Nagnječenje mozga |
Uključuje gubitak svijesti dulje nego kod potresa mozga posttraumatski amneziju koja može kod izuzetno teških slučajeva trajati i mjesecima te neurološki i psihološki deficiti |
|
|
Psihički deficiti kod kontuzije mozga |
Difuzni ili lokaliziranii na početku je uglavnom difuzni a tokom oporavka se gubi i tad se vide fokalni deficit i koji su bili za maskirani |
|
|
Procjene oporavka |
Imamo sa progresivnim tijekom bolest demencija zloćudni tumori i imamo oporavak i neurološkog i kognitivnog deficita a toliko oporavka najčešće pratimo nakon traume ili inzulta |
|
|
Šta utječe na oporavak |
Faktor lezije Da li je difuzna ili lokalizirana mjesto i strana lezije veličina način brzina nastanka faktor samog pacijenta- cerebralna organizacija dob spol obrazovanje premorbidni psihički i zdravstvenih status- i faktor okoline - socijoekonomski statut obiteljska potpora odštetni zahtev |
|
|
Ko se bolje oporavlja |
Mladi od starih žene od muskaracq Ljevaci i ambideksteri traume Od trauma se bolje oporavljaju od inzulta To su strukturalni promjene u mozgu bolje obrazovani psihički stabilni somatski zdravi oni koji imaju podršku obitelji i socioekonomski sigurnost emocionalna podrška i osjećaj sigurnosti rehabilitacija i kognitivnih i neuroloških deficita |
