Evolucija

Front 1

Kako dijelimo evoluciju?

Back 1

Na kemijsku i biološku

Front 2

Što sve prati kemijska evolucija?

Back 2

Postanak svemira, Sunčevog sustava, Zemlje i organskih spojeva

Front 3

Kad je i kako nastao svemir?

Back 3

Prije 13 do 15 eona big bangom

Front 4

Kad je nastao Sunčev sustav?

Back 4

Prije 5 milijardi godina

Front 5

Kad je nastala Zemlja?

Back 5

Prije 4,5 do 4,8 milijardi godina

Front 6

Opiši kako je izgledala Zemlja u početku i kakve su se promjene dogodile.

Back 6

Užarena masa s praatmosferom, praatmosferu su činili H2O, CH4, NH3 i H2. Kad su počele kiše nastala je hidrosfera, a hlađenjem litosfera. Formirali su se postupno slojevi propadanjem težih elemenata na dno.

Front 7

Kako su nastali organski spojevi?

Back 7

Reakcijama anorganskih

Front 8

Što je prajuha?

Back 8

Nastali otopljeni anorganski spojevi.

Front 9

Što je kemijski dokaz evolucije?

Back 9

Pokus S. Millera i H. Ureya 1953.g.

Front 10

Objasni Millerov pokus.

Back 10

Zagrijavana je voda. Vodena para se zatim miješa sa smjesom NH3, CH4 i H2 pod utjecajem električnog pražnjenja i UV zračenja. Kondenzacijom nastaje prajuha.

Front 11

Koja su dva znanstvenika i kad dokazala da živa stanica može nastati iz organskih spojeva?

Back 11

Oparin 1920., Fox 1957.

Front 12

Opiši Oparinov pokus.

Back 12

Zagrijavao je šećere, proteine i nukleinske kiseline uz sol. Dobio je mikroskopske mjehuriće s opnom koji su se mogli dijeliti i nazvao ih koacervatima.

Front 13

Što su koacervati?

Back 13

Mikroskopski mjehurići s opnom, mogu se dijeliti, prijelazni oblik prema živoj stanici

Front 14

Opiši Foxov pokus.

Back 14

Zagrijavao aminokiseline i dobio proteinoidne mikrosfere

Front 15

Što se razvilo iz koacervata i mikrosfera?

Back 15

Protobiont ili progenot

Front 16

Što je protobiont ili progenot?

Back 16

Prva živa stanica

Front 17

Kad je nastao progenot?

Back 17

Prije 3,5 eona

Front 18

Kad je započela biološka evolucija i čime?

Back 18

Prije 3.5 eona nastankom progenota

Front 19

Opiši osobine progenota.

Back 19

Jednostaničan, prokariot, heterotrof, anaerob, može se dijeliti

Front 20

Što su fosili?

Back 20

Paleontološki ostatci uginulih organizama pronađeni u Zemljinoj kori

Front 21

Kako se zove znanost koja proučava fosile?

Back 21

Paleontologija

Front 22

Na koja četiri načina mogu nastati fosili?

Back 22

Karbonizacijom, petrifikacijom, konzerviranjem i inkrustacijom

Front 23

Objasni karbonizaciju

Back 23

Organizam propada pod tlakom i bez kisika, npr. Papratnjače u paleozoiku

Front 24

Objasni petrifikaciju

Back 24

Anorganska tvar taloži se u pore kostura i on ostaje vidljiv

Front 25

Objasni inkrustaciju

Back 25

Anorganska tvar taloži se na površinu tijela organizma i ostaje vidljiv oblik tijela

Front 26

Navedi načine konzerviranja

Back 26

Mumifikacija, smrzavanje, uklapanje u jantar

Front 27

Što su stromatoliti? Kad su nastali, a kad su pronađeni?

Back 27

Najstariji fosilni osttaci cijanobakterija, nastali prije 3,5 eona, pronađeni 1965.g.

Front 28

Navedi tri biljna prijelazna oblika

Back 28

Psilofiti, pteridosperme, ginko

Front 29

Što su psilofiti?

Back 29

Prve kopnene biljke i prijelaz između steljašica i stablašica

Front 30

Navedi dva psilofita

Back 30

Rinija i Asteroksilon

Front 31

Što su pteridosperme?

Back 31

Papratnjače sa sjemenkama

Front 32

Navedi primjer pteridosperme

Back 32

Lepidodendron

Front 33

Koje su osobine ginka koje ga povezuju s papratnjačama?

Back 33

Pokretljivi spermatozoidi, viličasta nervatura, ovisnost oplodnje o vodi

Front 34

Što je kinesko drvo

Back 34

Ginko

Front 35

Nabroji četiri životinjska prijelazna oblika

Back 35

Čudnovati kljunaš, praptica, dvodihalice, peripatus

Front 36

Što je peripatus?

Back 36

Prijelazni oblik između kolutićavaca i člankonožaca.

Front 37

Što su dvodihalice?

Back 37

Prijelazni oblik između riba i gmazova, ribe koje dišu škrgama i ribljim mjehurem preobraženim u pluća

Front 38

Navedi predstavnike dvodihalica

Back 38

Resoperke, najpoznatija je Latimeria

Front 39

Koje su osobine Latimerije?

Back 39

Ima zglobove u perajama za kretanje po dnu i škržne poklopce

Front 40

Navedi osobine praptice gmazova

Back 40

Kandže na krilima, zubi u kljunu, pune kosti, repni kralješci

Front 41

Navedi osobine ptica u praptica

Back 41

Kljun, perje, krila, veličina

Front 42

Čije sve osobine ima čudnovati kljunaš? Nabroji ih

Back 42

Gmazova, ptica i sisavaca. Gmazovi=niska tj. Temp., udovi, jaja

Ptice=jaja, kljun, stalna tj. Tem.

Sisavci=krzno, stalna tj. Tem. I mliječne žlijezde

Front 43

Back 43

Rinija

Front 44

Back 44

Asteroksilon

Front 45

Back 45

Peripatus

Front 46

Back 46

Latimeria

Front 47

Je li čudnovati kljunaš živi fosil?

Back 47

Je

Front 48

Objasni razvojni niz ogrca. Gdje je pronađen?

Back 48

Kućica mu je prešla iz glatke u kvrgavu, pronađen je kod Novske

Front 49

Objasni razvojni niz konja.

Back 49

Stariji konj bio je veličine psa, imao 5 prstiju, malo kopito i zubalo omnivora. Mlađi konj je veći, ima jedan prst i veliko kopito i zubalo herbivora.

Front 50

Što je biogeografija

Back 50

Znanost koja proučava rasprostranjenost biljnih i živorinjskih vrsta.

Front 51

Koji su dokazi iz biogeografije?

Back 51

Endemi i relikti

Front 52

Što su endemi?

Back 52

Vrste vrlo uskog areala zbog geografske izolacije

Front 53

Na kojim našim eruptivnim otocima nalazimo endemične gušterice?

Back 53

Jabuka i Brusnik

Front 54

Što je relikt?

Back 54

Vrsta koja je nekad imala širok areal a danas više nema

Front 55

Nabroji tri relikta

Back 55

Runolist, hrvatska sibireja, čagalj

Front 56

Što je glacijalni relikt, oprimjeri

Back 56

Vrsta koja je u ledenim dobima bila široko rasprostranjena a danas živi samo na visinskim i hladnim područjima, npr. Čagalj

Front 57

Back 57

Runolist

Front 58

Nabroji dokaze iz poredbene evolucije.

Back 58

Analogni i homologni organi, usavršavanje organa, atavizmi i rudimentarni organi

Front 59

Što su homologni organi? Oprimjeri

Back 59

Organi jednaki po postanku a različiti po svrsi, npr. Prednji udovi, list i bodlja kaktusa, riblji mjehur i ljudska pluća

Front 60

Što su analogni organi? Oprimjeri

Back 60

Organi jednaki po funkciji a različiti po postanku. Npr. Krila ptice, šišmiša i kukca, škrge i pluća, oblik tijela dupina i morskog psa

Front 61

Objasni razvoj srca kod kralježnjaka

Back 61

Ribe imaju 1 1, vodozemci 2 1,gmazovi 2 1.5 a sisavci i ptice 2 2

Front 62

Što su rudimentarni organi? Nabroji

Back 62

Zakržljali organi koji su kod predaka bili u funkciji, npr kod pitona i kita ostatci kukovlja, a kod čovjeka umnjaci, crvuljak, dlakavost, ostatak trećeg opnog kapka, mišići za pomicanje uške

Front 63

Što su atavizmi

Back 63

Organi koji nemaju funkciju ali su pokazatelj srodnosti s nižim vrstama

Front 64

Nabroji atavizme kod čovjeka

Back 64

Višak bradavica, lavlja dlakavost, rep

Front 65

Tko je i kad postavio zakon biogeneze?

Back 65

Haeckel 1866.

Front 66

Kako glasi zakon biogeneze i što znači?

Back 66

Ontogeneza je kratka rekapitulacija filogeneze. To znači da zametak u svom embrionalnom razvitku ponavlja evolucijski put svojih predaka

Front 67

Što je ontogeneza

Back 67

Embrionalni razvitak jedinke

Front 68

Što je filogeneza

Back 68

Evolucijski razvoj vrste

Front 69

Što su dokazi iz molekularne biologije?

Back 69

Stanična građa, genetički kod, proteini, sastav krvi,...

Front 70

Nabroji dokaze biološke evolucije.

Back 70

Fosili, razvojni niz, dokazi iz biogeografije, dokazi iz poredbene anatomije, dokazi iz poredbene embriologije, dokazi iz molekularne biologije, prijelazni oblici

Front 71

Nabroji pet temeljnih sila evolucije

Back 71

Izolacija, genski drift, mutacija, selekcija i divergencija.

Front 72

Što osiguravaju mutacije

Back 72

Varijabilnost

Front 73

Kakva može biti selekcija

Back 73

Priordna, umjetna i spolna

Front 74

Kakva može biti izolacija

Back 74

Geografska, ekološka i spolna

Front 75

Što je genski drift

Back 75

Neočekivana učestalost alela u populaciji

Front 76

Što je specijacija?

Back 76

Nastanak nove vrste

Front 77

Kakva je sukcesivna evolucija i što je uzrokuje

Back 77

Postupna, spora, uzrokuje je pet temeljnih snaga evolucije

Front 78

Kakva može bitui evolucija?

Back 78

Divergentna, konvergentna i sukcesivna

Front 79

Koji je drugi naziv za divergentnu evoluciju?

Back 79

Kladogeneza

Front 80

Što je divergentna evolucija?

Back 80

Razvoj iz jednog oblika u više smjerova

Front 81

Što je konvergentna evolucija?

Back 81

Organizmi različitih vrsta razbijaju slične osobine u sličnim uvjetima

Front 82

Koja su prema Darwinu tri temeljna čimbenika evolucije?

Back 82

Varijabilnost, borba za opstanak i prirodna selekcija

Front 83

Kako se zove znanstvenik koji je rekao da se žirafama vrat produljuje jer moraju dosegnuti hranu?

Back 83

Lamarck

Front 84

Što je megaevolucija?

Back 84

Velike promjene u građi zbog novih uvjeta života

Front 85

Što je makroevolucija

Back 85

Nastanak viših sistematskih kategorija, npr. Porodice

Front 86

Što je mikroevolucija

Back 86

Nastanak npve vrste

Front 87

Što su pongidi? Navedi ih.

Back 87

Čovjekoliki majmuni, gorila, čimpanza i orangutan

Front 88

Što su uskonosci?

Back 88

Zajednički pretci ljudi i pongida

Front 89

Navedi obilježja australopiteka.

Back 89

Niski, upotrebljavali oruđe ali ga nisu izrađivali

Front 90

Na području koje je države pronađen Homo habilis?

Back 90

Tanzanije

Front 91

Koji je Homo prvi izrađivao oruđe i govorio?

Back 91

Homo habilis

Front 92

Koji je Homo poznavao vatru

Back 92

Homo erectus

Front 93

Nabroji sličnosti pongida i hominida.

Back 93

Broj kromosoma, osam kostiju šake, sinusi, mišići lica, sve iste kosti, 98% ista DNA, fiziološke sličnosti (npr. krvna slika)

Front 94

Po čemu se pongidi razlikuju od čovjeka?

Back 94

Četveronožno se kreću, imaju zubalo biljojeda s očnjacima, izduženi kostur njuške

Front 95

Po čemu se hominidi razlikuju od pongida?

Back 95

Dvonožno se kreću, imaju razvijeniji mozak i ruku, bolji vid, zubalo svejeda i razvijeniji neurokranium

Front 96

Što je omogućio hominidima razvoj neurokraniuma?

Back 96

Govor

Front 97

Koji Homo napušta Afriku?

Back 97

Erectus

Front 98

Nabroji tri tipa Homo erectusa

Back 98

Javanski čovjek ili pitekantrop, pekinški čovjek ili sinantrop i europski ili hajdelberški čovjek

Front 99

Koji je Homo prvi izrađivao nastambe?

Back 99

Erectus

Front 100

Gdje je u Hrvatskoj pronađen Homo sapiens neanderthalsis?

Back 100

Brdo Hušnjakovo kod Krapine, Vindija kod Varaždina, Veternica u Zagrebačkoj gori

Front 101

Ostatci kojeg Homo su pronađeni u Vindiji?

Back 101

Homo sapiensa

Front 102

Back 102

Australopitek

Front 103

Back 103

Homo habilis

Front 104

Back 104

Homo erectus

Front 105

Back 105

Homo sapiens neanderthalsis

Front 106

Back 106

Homo sapiens sapiens

Front 107

Nabroji eone.

Back 107

U pretkambrij spadaju hadij, arheozoik i proterozoik, a četvrti je fanerozoik.

Front 108

Objasni podjelu fanerozoika na ere.

Back 108

Paleozoik, mezozoik i kenozoik

Front 109

Objasni podjelu paleozoika na periode

Back 109

Kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon, perm

Front 110

Objasni podjelu mezozoika na periode

Back 110

Trijas, jura i kreda

Front 111

Objasni podjelu kenozoika na periode

Back 111

Tercijar i kvartar

Front 112

Objasni podjelu tercijara na epohe

Back 112

Paleocen, eocen, oligocen, miocen, pliocen

Front 113

Objasni pidjelu kvartara na epohe

Back 113

Pleistocen i holocen