Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
150 Cards in this Set
- Front
- Back
Pisma u kontejneru |
Dvoje su se voljeli raskinuli i djevojka je bacila sva pisma u kontejner a beskućnik je našao ta pisma i nazvao njenog bivšeg momka beskućnik je potrošio svoj poslednji novac kako bi nazvao čovjeka |
|
Kako možemo objasniti ponašanje drugih ljudi |
Što ljudi čini što kažu njihovi izrazi lica geste ton glasa
Oslanjamo se na svoje dojmove i osobni teorije |
|
Zašto posveČujemo toliko vremena da objasnimo ponašanje drugih ljudi |
Zato što nam to pomaže razumjeti i predvideti socijalnu okolinu u kojoj živimo |
|
Socijalna percepcija |
Proučava kako stvaramo dojmovi i donosimo zaključke o drugim ljudima |
|
Važan izvor informacije socijalni percepciji |
Neverbalno ponašanje ljudi njihov izraz lica pokreti tijela i ton glasa |
|
Sto Utječe na prvu prosudbu |
Fizičke k************* ljudi kao što je ljepota ili oblik lica utječe na ostali prosudba o njima |
|
Neverbalna komunikacija |
Način na koji ljudi komuniciraju bez riječi namjerno ili ne namjerno neverbalni znakovi uključuju izraze lica ton glasa gesta položaj tijela ili pokret dodir i pogleda |
|
Sudac i neverbalni znakovi |
Bilo zabranjeno pokazivanje emocija |
|
Kako neverbalna komunikacija djeluje funkcije u komunikaciji |
Izražavanje emocija (na primjer oči su žene obrve spuštene buljenje usne stisnute ravna crta ljuti se) Otkrivanje stavova (sviđaš mi se smiješ i pojačan Kontakt očima) Održavanje osobina ličnosti (ja sam otvorena osoba široke geste promjene u modulaciji tijekom govora energičan ton glasa) Reguliranje verbalne komunikacije ( spustite glas i od vratite pogled dok završavate rečenicu kako bi vas govornik znao da ste završili i da je na njemu red da govorite) Neki neverbalni znakovi naglašavaju ili nadopunjuju izgovorenu poruku kao kad se smiješ dok izgovarate jako sam sretan zbog tebe drugi mogu biti kontradiktorni izgovorenim riječima sarkazam u komunikaciji Neverbalni znakovi mogu takođe zamijeniti verbalnu poruku kazivanje znaka OK |
|
Prednost pokazivanje emocija izrazom lica |
Izvanredna komunikativnost ljudskog lica |
|
Primarni emocije izražene na licu su |
Univerzalne sva ljudska bića kodiraju ili izražavaju ovi emocije na isti način i sva ljudska bića ih mogu dekodirati ili tumačiti s jednakom točnoscu |
|
Kodiranje |
Pokazivanje ili izražavanje neverbalnog ponašanja kao što je smiješenje ili tapšanje nekog po leđima |
|
Dekodiranje |
Tumačenje značenja neverbalnog ponašanja koje drugi ljudi izražavaju kao što je zaključivanje da je tapšanje po leđima bio izraz gledanja s visine a ne naklonosti |
|
Kako su specifični neverbalni odgovori |
Oni su specifični za vrstu a ne kulturalno specifični izrazi Lica su ostaci nekadašnjih korisnih fizioloških reakcija i taj izraze lica zadobio je evolucijski značaj Mogućnost da se izrazom lica komunicira ovakvo emocionalno stanje imalo je značaj za preživljavanje vrste koja se razvija |
|
Šest osnovnih emocija |
Srdžba radost iznenađenja strah gađenje i tuga |
|
Ekman eksperiment izraza lica |
Proučavali sposobnost dekodiranja pripadnika južnih fora Njihov zadatak je bio da spoje emocionalni priča sa izrazom lica rezultat je bio da su bili jednako tačni kao što su bili i ispitanici zapadnjaci Onda su morali sami pokazati i izraze lica dok su oni fotografisali i pokazani su američkom stanovništvu koji je takođe ispravno dekodirao |
|
Eksperiment izraza lica |
Otkrivanje ljuti lica izrazito važno jer je to znak izravni i prijetnje nečijeg opstanka Imali slike ljudi sretnih i neutralnih lica na način da su slike bile sastavljene od mnogih slika lica Zadatak Njihov je bio da pronađu što brži drugačiju sliku u mnoštvo mjereno je vrijeme reakcije Ljuto lice se uvjek najbrži pronalazimo |
|
Postoji Ili drugi specifični izrazi osim ovih šest |
Keltner je utvrdio da postoji izraz lica nelagode okretanje glave i pogleda prema dolje od vraćanja pogleda na stranu smiješ ka na silu dodirivanje lica rukama utvrdio je na način što je Što su imali testove za koje su dobili povratne informacije I to ih je činilo nelagodni ma |
|
Univerzalnih izraza emocija |
Srdzba gađenje strah hrabrost uživanje u humoru ljubav mir tuga sram nelagoda i čuđenje |
|
Faktori koji smanjuju tačnost dekodiranja emocija |
Prvi je taj što ljudi često pokazuju mješavina emocija Ljudi ponekad pokušavaju izgledati manji emocionalno nego što jesu Kako niko ne bi znao kako se ustvari osjećaju Kultura iz koje potječe igra ulogu u tome kada i kako će ljudi pokazati osjećaje na svojim licima |
|
Mješavina osjećaja |
Izrazi lica pri čemu jedan dio lica izražava jednu emociju a drugi dio izražava drugačiju emociju |
|
Potiskivanje emocija eksperiment |
Pokazivali snimke osoba koji su bili fizički ozljedjeni i jednoj grupi rečeno da ne treba pokazati facijalne ekspresije dok drugoj grupi nije ništa kazano rezultat toga je bio da su ispitanici slabije pamtimli biografakeški informacije i imali značajno viši krvni tlak u usporedni se ispitanici ma kojima je bilo dozvoljeno da izražavaju emocije |
|
Pravila pokazivanja emocija |
Kulturalno specifična pravila o tome koja je neverbalna ponašanja prikladno pokazati |
|
Primjer pravila pokazivanja emocija |
Američka a kultura obeshrabruje muskarce u pokazivanju osećanja kao što su žalosti plač a dozvoljava i ženama a u Japanu i ženama pokazivanje širokog na suzdržan osmijeha |
|
Ostali kanali neverbalne komunikacije |
Kontakt očima i pogled su naročito moćni neverbalni znakovi način na koji ljudi koriste osobni prostor prstima i rukama |
|
Amblemi specifični znakovi |
Neverbalne geste koje imaju jasno razumljivo značenje unutar neke kulture obično imaju izravan verbalni prijevod kao znak OK Oni nisu univerzalni |
|
Proučavanje dekodiranja neverbalnog ponašanja u više kanala |
Imamo 20 scena neverbalnog ponašanja pitaju se određena pitanja a postoji jasam kriteriji tačnosti |
|
Koje su neverbalni kanale komunikacije koristili da bi riješili zadatak |
I 64 postoje bilo uspješno zato tačnost im je pomoglo ton glasa položaj tijela i držanja Kontakt očima dodir bebe |
|
Šta je eksperiment pokazao |
Višestruki kanali olakšavaju gledatelj u posao i da neki ljudi posebno su nadareni za izravno dekodiranje neverbalnih zadataka dok su drugi vrlo slab |
|
Šta ako osoba laže |
Otkrili su da je vjerovatno da će žena uzeti lažnu komunikaciju zdravo za gotovo verujući laži dok će muškarci uočiti te neverbalne znakove to je zbog toga što su žene pristojni iako su u mogućnosti dekodirati te znakove one su suoečane sa odmorom |
|
Teorije socijalnih uloga |
Teorija Prema kojoj do spolnih razlika u socijalnom ponašanju dolazi zbog društveni podijeli poslova među polovima ova podjela dovodi do razlika u očekivanjima vezanim u spolni uloge i spolno specifični vještina koji su odgovorni za razlike između socijalnog ponašanja muškaraca i žena |
|
Dvije važne posljedice podijeli posla |
Javljaju se očekivanja vezana uz spolno ulogu razvijaju različite skupine vještina i stavova temelje na na svojim spoljnim ulogama |
|
Šta dovodi do spolnih razlika u socijalnom ponašanju |
Očekivanja vezana u spolni uloge i spolno specifične vještine |
|
Kako je izražen sindrom pristojnosti |
Kako taj sindrom nastaje zbog sam i kulture istraživači smatrao da uplaćeni na kulturama imamo i najveći pristojnosti tako ustvari potvrđeno |
|
Primjer načina kako stvaramo dojm ove o drugim ljudima |
Kada su ljudi nesigurni u pogledu prirode socijalne situacije koriste se svojim šemama kako bi ispunili praznine |
|
Implicitna teorija ličnosti |
Vrsta šeme kojom se ljudi koriste kako bi grupisali različite osobine ličnosti koje se javljaju zajedno primjerice mnogi ljudi vjeruju da će osoba koja je ljubazna biti takođe i velikodušnost |
|
Kako lakše kazati |
Koje se osobine ličnosti pojavljuju zajedno |
|
Koja je funkcija implicitne teorije ličnosti |
Svi se služimo mentalnim precacima kako bismo iz male količine informacija izvukli što je moguće više |
|
Kako se razvijaju ovi teorija |
Imamo vrlo sličnae teorije kao i one koji se razlikuju one se razvijaju sa vremenom i sa iskustvom neki će kulture dijeliti isti implicitni teorije ličnosti zato što su one kulturalna vjerovanja koja se prenose u tom društvu |
|
Implicitna teorija fizičke i privlačnost |
Osobe koje su lijepe ima tiče i mnogi drugi divne osobine |
|
Eksperiment kulture i implicitni teorije |
Različite kulture imaju različite ideje o tipovima ličnosti na primer umjetnucju tip šik pretpostavka bila da ce te kulturalni odrednice utjecati kako ljudi stvaraju dojmovi o drugim ljudima Napisali su priče u kojima se ljudi ponašaju kao umjetnički ili kao shego osoba Ispitanici su trebali napisati svoje dojmovi o likovima priči a oni su gledali dali se upotrebljavaju i druge osobine koje su u skladu sa umjetničkih ili sigoti licnostu Kada su engleski govornici čitali o likovima bilo je mnogo vjerovat nije da će stvoriti dojam u skladu sa umjetničkih tipom nego sigo a kad su eng. kineski proučavali opis oni su stvorili dojam u skladu sa umjetničkih tipom a oni što su kineski govorili pokazali su obrnut rezultat njihov dojam je više u skladu sa šegom nego njihov dojam o umetniku |
|
Atribut ciska teorija |
Opis procesa kojim ljudi objašnjavaju uzroke vlastitog ponašanja ili ponašanja drugih ljudi |
|
Ko je otac atribucije teorije |
Hajder hajde On je razmatrao kako je sam to nazvao naivnu ili zdravorazumsko psihologiju po njegovom mišljenju ljudi se ponašaju kao znanstvenici amateri pokušavajući razumjeti ponašanje drugih ljudi sastavljaju đjeliće informacija dok ne dođu do razumnog objašnjenja njega je zanimalo što se ljudima čini razumljiv i na koji način dolazi do svojih zaključaka |
|
Dok nastojimo odrediti Zašto se ljudi ponašaju na određen načim možemo koristiti dvije atributi |
Unutrašnja atribucija i vanjska |
|
Unutrašnja atribucija |
Uzrok nečijeg ponašanja nešto u njemu zaključak da se osoba ponaša na određen nacin zbog nečeg u vezi te osobe kao što su njezini stavovi k******* ili osobina ličnosti |
|
Vanjska atribucija |
Zaključak da je uzrok njegovom ponašanju nešto u situaciji kao činjenica da je njegova kćer upravo stupila na kolnik bez prethodnog gledanja zaključak da se osoba ponaša na određen način zbog nečeg vezano za situaciju u kojoj se nalazi pretpostavka je da bi većina ljudi reagirala na isti način u toj situaciji |
|
Kakvi će biti dojam o ocu |
To zavisi od same atribucije koju smo doneli ako smo donijeli unutarnju atribucije imaćemo negativan dojam o njemu ako smo donijeli vanjsko atribucija nećemo saznati mnogo o njemu miljenu |
|
Finchar partnerski odnosi |
Partneri koji su sretni zadovoljni svojim brakom donose i sasvim drugačije atribucije o svojim partnerima nego oni u problematičnim narušenim brakovima zadovoljni partneri su skloni internal Nalizirati pozitivna ponašanja svojih partnera a externalizirati njihova negativna ponašanja nasuprot tome partneri u nesretnom braku skloni se raditi suprotno |
|
Drugi Hajde rog značaj |
Njegova rasprava o našoj preferenciji unutarnjih uzroka nad vanjskim nismo skloni uzroke nečijeg ponašanja vidjeti u samoj osobi jer je naša percepcija usmerena na ljude a kako je teško u vidjeti i objasniti situacije ona može ostati zanemarena |
|
Model ko varijacije |
Unutarnji naspram vanjskim atribucija ma |
|
Kelijeva teorija atribucije |
Prvi i osnovni korak u procesu socijalni percepcije kako ljudi odlučuju hočeli donijeti unutarnju ili vanjsku atribucije pri stvaranju dojmovi o nekoj osobi uočavamo i razmišljamo o više dijelova koji čine informaciju kako bi objasnili ponašanje osobi Kelly predlažemo model ko varijacije tvrdi da ćete razmatrati više pojedinačnih ponašanja koja su se dogodila u različito vrijeme i u različitim situacijama |
|
Model ko varijacije |
Teorija koja navodi da u nastojanju da donesemo atribucije o tome što je uzrokovalo ponašanje neke osob,e, sistemski uočavamo obrazac između prisustva i odsustva mogućih uzroka i javljanja ili ne javljanja istog ponašanja u situaciji mi prikupljamo informacije koje nam pomažu u donošenju zaključka Kako se ponašanje mijenja kroz situacije na vrijeme mjesto i različite osobe i ako postoji kovariranje u ponašanju možemo donijeti zaključak o tome šta je uzrok |
|
Među kojim vrstama informacija tražim kovarijaciju kada stvaramo atribucija |
Postoji tri važna oblika informacija suglasnost različitosti doslednost |
|
Informacija o suglasnost i |
Odnosi se na to kako se drugi ljudi ponašaju prema istom podražaj u u ovom slučaju je to Hana |
|
Informacija o suglasnost i |
Informacija o stupnju u kojem se drugi ljudi ponašaju na isti način kao izvođač prema istom podražaj |
|
Informacija o različitosti |
Odnosi se na to kako izvođač reagira na druge podržali nvičie li šef inače i ponižava li i druge zaposlenike u trgovini |
|
Informacija o različitosti |
Informacija o stupnju u kojem se određeni izvođač ponaša drugačije prema drugim podražaj ima |
|
Informacija o doslednosti |
Informacija o stupnju u kojem se ponašanje između istog izvođača i istog podražaj a ponavlja tokom vremena i u različitim okolnostima |
|
Kada se donosi unutarnja atribucija |
Kada su suglasnost i različitog tog postupka mali a doslednost velika |
|
Vanjska atribucija |
Ako su suglasnost i različitosti doslednost veliki |
|
Atributi iz ka specifična situacija |
Ako je doslednost mala ne možemo donijeti ni jasno unutrašnju niti vanjsko atribucija |
|
Atribucija specifični situaciji |
U ovim okolnostima događa nešto nesvakidašnji ili neobično |
|
Kako ljudi donose atribucija |
Racionalno i logički on je opažaj u znakove kao što je različitost nekog postupka izvode i logičan zaključak o tome zašto je osoba učinila to što je učinila |
|
Dva iznimke atribucije |
Ljudi se ne koristi informacijom o suglasnost i toliko koliko kelijeva teorija predviđa i prilikom atribucije više se oslanjaju na informacije od o sličnosti i različitosti drugo ljudi nemaju uvijek relevantne informacije koje su im potrebne od sve tri kejlijeve dimenzije ako nema tih informacija a ljudi i dalje nastavljaju atributi rat i koristeći informacije koje imaju A ako je potrebno zaključuju podacima koji nedostaju |
|
Model ko varijacije |
Ljudi zaključuju o uzrocima ponašanja jednako sistematski i logično kao što bi to uradio i Sherlock Holmes međutim Ljudi nisu uvijek racionalni I logično i ponekad iskrivio informacije kako bi zadovoljili potrebu za visokim samo poštovanjem a u drugim slučajevima oslanjaju se na mentalni prečice |
|
Pogreška prijati A3 Buci |
Vjerovanje da ljudi čini ono što čini zato što su takvi a ne zbog situacije u kojoj se nalazi i to je nazvana osnovna atributska pogreška |
|
Osnovna atributska pogreška |
Sklonost precenjivanje stupnja u kojem je ponašanje ljudi određeno unutarnji dispoziciju s kim faktorima i potcenjivanje uloge situacijski faktora |
|
Eksperiment osnovni atribucije ski pogreške |
Tražen od studenata da pročita esej kojeg je napisao drugi student u kojem se ili podržava ili suprotstavlja vlasti kastra u Kubi i da zatim pokušavaju pogoditi Kakav je autor stvarni stav o kasteri Di je situacije imao mogućnosti nije da izabere koje će stajalište zauzeti u kastri zaključak je da su sudionici ipak smatrali da autor Zaista vjeruje ono što je napisao |
|
Bit osnovne atribucije pogreške |
Ljudi skloni podcijeniti vanjske utjecaj prilikom objašnjavanja ponašanja drugih ljudi čak i kad je situacijski pritisak na ponašanje Očito |
|
Zašto ljudi čine osnovnu atribucije skupo grešku |
Kada pokušavamo objasniti nečiji ponašanje svoju pozornost obično u smjera vamo na osobu a ne na situaciju konji zato što su nam situacijski uzroci ponašanja skoro nevidljivi ili su informacije o situaciji skim uzrocima nedostupni ili ih je teško ispravno protumačiti |
|
Perceptivna istaknuto |
Prividna važnost informacije koja je u fokusu čovjekove pažnje ljudi su skloni precijeniti uzročni ulogu perceptivno istaknute informacije |
|
Eksperiment perceptivni istaknut osti |
Dva suradnika eksperimentator a bila zaokupljen a konverzaciju upoznavanja i plus šestero stvarni sudionika nezavisna varijabla je bila pozicija drugih ispitanika vizuelna istaknuto nakon toga sudionici istraživali odgovor na pitanje o dvojici muškaraca zaključak je bio da osoba koju su mogli bolje viđeti je bila osoba za koju su smatrali da je imala već i utjecaj na konverzaciju oni koji su vidjeli obojicu muškaraca dobro smatrali su da su obadvojica imala podjednako utjecaj |
|
Zašto usmerenost na osobu na vodi nas na preuveličavanje stepena u kojem sama osoba određuje svoje postupke |
Heuristika pomaka se porište Krenuo od referentni tačke i zatim nisu se dovoljno pomakni od tačke osnovna attribucika pogreška još je jedan nuz proizvod ovi prečice ljudi se koristi objektom na koji im je usmerena pozornost kao polaznu tačku ljudi jednostavno ne prilagođavaju svoje prosidbe dovoljno |
|
Proces atributi ranja u dva koraka |
Kada ljudi analiziraju ponašanje druge osobe obično automatski donosi unutarnju atribucije zatim mogu svjesno odabrati da se upusti u zahtjevni drugi korak procesa razmišljajući o mogućim situacijskim razlozima za ponašanja nakon čega mogu promijeniti svoju početnu vanjsku atributi |
|
Šta prolazi prilikom atributi ranja |
Proces u dva koraka |
|
Kako započinje atribucija |
Započinje donošenjem unutarnje atribucije pretpostavljaju da je ponašanje osobe izazvano nečim u vezi same osobi |
|
Šta zatim radi |
Pokušavaju prilagoditi svoju atribucije uzimajući u obzir situaciju u kojoj se osoba nalazi ali se ne po maknu dovoljno u tom drugom koraku |
|
Zašto ako su ometenii Ili preopterećen i da ne učini ovaj drugi korak |
Zato što se početni korak odvija brzo i spontano dok drugi korak zahtjeva više i truda i svesnog obraćanja pozornosti |
|
Gilberti dva koraka |
Traženo od ispitanika da objasni zašto je netko učinio to što je učinio ali su ometa li tako da su isto vrijeme trebali raditi nešto drugo i oni su stvorili još ekstremni unutarnje atribucije nego ispitanici koji nisu ometeni |
|
Jesmo mi svjesni da se drugi ljudi bavi stvaranjem unutarnjih atribucija o nama |
Intuitivna razumijemo da su ljudi skloni unutarnjim atribucija ma pa ikada stvaraju atribucija a nama |
|
Eksperiment intuitivna vjerovanja o osnovnoj atribucije skup pogreške |
Ispitanici bacali novčić kako bi odlučili ko će od njih imati ulogu i ispitivača a ko hoće biti ispitanik zadatak ispitivača Bio je pročitati 20 pitanja pitajući ispitanika o njegovoj moralnosti i životnim pogledima a zadatak ispitanika Bio je da odgovori služeći se unaprijed pripremljenom listom odgovora nisu bili njegovi stavovi već popis koji je morao pročitati a ispitavi ispitivači su bili upoznati Imali su dvije liste altruisticna i sebična ispitivač Ispitivači su postavljali pitanja i signalizira li vrstu odgovora koji je eksperimentator tražio a ispitanici su na traženi odgovor odgovarali a svjedoci su gledali i nakon toga ispitivači su odgovorili na niz pitanja o dojimo ispitanik ovoj ličnosti ma ispitanici i svjedoci su trebali pre dijeti ispitivač ev procjene |
|
Rezultati |
Procjeni li su ispitanika negativni ako su čuli sebični odgovore a pozitivni ako su čuli altruistički odgovore rezultati takođe pružaju jaku podršku postavci da ljudi intuitivno znaju da će doći do osnovne atribucije ski podrške ispitanici su točno predvidjeli kako će ih ispitivači procijeniti pozitivno ili negativno ustvari jadni su ispitanici precijeneli jačinu unutrašnjih atribucija koje su ispitivati o njima stvorili jer u druDačije percipirani negativni je ili pozitivni je nego što Zaista su bili a takođe i svjedoci su a takođe svi svjedoci intuitivno znali da će se pojaviti osnovna atributi iz ka pogreška i takođe su je precijeinuli |
|
Zaključak |
Ljudi su svjesni toga da će se drugi usmeriti na njih a ne na situaciju i takođe se pojačava taj efekt smatramo da drugi stvaraju još ekstremniju unutarnju atribucije o nama nego što oni stvarno čini Svaki primjer U kojim pretpostavljamo da će nas neko smatrati nema nemarni glupim I tako dalje |
|
Efekt reflektora |
Sklonost precenjivanja stupnja u kojem su naši postupci i izgled uočljiv i drugima |
|
Razlika izvođač promatrač |
Sklonost da se ponašanje drugih ljudi vidi kao dispozicije iz ko uvjetovanje a veće usmeravanje na ulogu situacijivih faktora pri objašnjavaju vlastitog ponašanja odnosno isti postupak može izazvati i dispoziciju i situacijski atribucije zavisno Da li ga druga osoba radi ili mi |
|
Revidirana perceptivna istaknuto |
Bolje uočavamo situaciju u kojoj se sami nalazimo nego vlastitu ponašanja gledamo prema van perceptivno su nam istaknuti drugi ljudi objekti događaj ali ne obraćamo toliko pažnje na same sebe |
|
Eksperiment |
Četiri sudionika na određeni način su sjeli dvojica od njih su trebali razgovarati jedan s drugim a a dvojica posmatrati da se usmeri na jednu a ocaj na drugog ovih koji pričaju i dvije kamere posle toga trebali su izraziti svoje atribucije izvođači su stvarali atribucije o sebi a promatrač i o izvođačima ZakljyČak je bio da su promatrač i atribuiraali više dispozicije značajke dok su izvođači više situacijski atribucije |
|
Dodatak eksperimenta |
Nekim ispitanici ma pokazani video snimci prije nego što su dali svoje procene kada su trebali formirati kauzalni atribucije oni su ispitanici pokazali istu razliku izvođač promatrač kao i ranije iako su izvođači donosili još izraženije situacijski atribucije od samima sebi kada su imali priliku opustiti se i ponovo razmotriti tvoju situaciju a-b |
|
I dodatak |
Vidjeli su video snimke koja je imala suprotnu vizuelnu orijentaciju od onih koji su iskusili u stvarnosti izvođači a i b Izbrisana tipična razlika O pa zar promatrač izvođači su donijeli više dispozicije atribucije a promatrač i su donijeli više situacijski atribucije o izvođaču |
|
Uloga dostupnosti informacija u razlici izvođač promatrač razlog javljanja |
Izvođači imaju više informacija o sebi nego promatrač i izvođači znaju kako su se ponašali tokom godine znaju Što im se dogodilo tog jutra daleko su više nego promatrač i svjesni sličnosti i razlika u svom ponašanju kroz vrijeme i u različitim situacijama izvođači imaju daleko više informacija o distinktivnost i i konzistencije svog ponašanja nego promatrač |
|
Motivacijske osnova prečac a |
Atribucije kojima čuvamo tvoje samopoštovanje i vjerovanje da je svijet sigurno i pravedno mjesto motivacijske osnova |
|
Atribucije u vlastitu korist |
Objašnjavanje svog uspjeha pridajući zaslugu unutarnji disspozicijskim uzrocima i objašnjavanje svog neuspjeha tako da se optužuju vanjski situacijski uzroci |
|
Zašto Se dešava atribucija u vlastitu korist |
Kada je ugroženo naše samopoštovanje čisto donosimo atribucija u vlastitu korist |
|
Profesionalni sport i atribucija u vlastitu korist |
Objašnjenje Zašto je ekipa pobijedila ili izgubila i kada su objašnjava li pobjede u znatno većoj mjeri su naglašava li vlastite timove i igrače porazi se u večoj mjeri pripisuju uzrocima izvan nečijeg tima losa sreca dobar protivnički igrač |
|
Za koga je vjerovat nije da će stvarati atribucije u vlastitu korist |
Manje iskusni igrači bili skloni atribucijama u vlastitu korist nego oni koji su viši iskustva imali izuzetno sposobni sportaši koriste li su više atribucije u vlastitu korist nego oni manji Vještina takođe izuzetno talentovani sportaši individualni sportaši viši atribucija u vlastitu korist pravili u odnosu na sportaše u grupnim sportovima |
|
Zašto ljudi stvaraju atribucija u vlastitu korist |
Ljudi nastoje zadržati svoje samopoštovanja kad god je to moguće pa i ako to podrazumijeva iskrivljenje stvarnosti promjenom kognicija, takođe ima posebna atribucijska strategija koja se može koristiti za zadržavanje ili uzdizanje samopoštovanja
Drugi razlog je vezan uz to kako se predstavljamo drugim ljudima želimo da ljudi misli dobra o naMa i da nam se dive i objašnjavanje da nam se nešto desilo zbog vanjskog razloga je strategija samo predstavljanja koja se ponekad naziva stvaranja opravdanja
Treći razlog vezan je za našu raniju raspravu o vrsti informacija koje su dostupne S obzirom na informaciju koja je dostupna Desiće se zaključak Ljudi takođe koristi različite atribucije kako bi se mogli nositi i sa drugim vrstama pretnji njihovom samopoštovanju silovanje bolesti nesreće |
|
Korake kojima nijecemo činjenica o spoznaji da smo smrtni i drugim teškim spoznaja ma |
Jedan način na koji to činimo je stvarajući obrambene atribucije koje služe kao objašnjenja za ponašanja koja nas čuvaju od osjećaja ranjivosti i smrtnosti i jedan oblik obrambene atribucija je ne realistični optimizam |
|
Obrambene atribucija |
Objašnjenja događaja koja omogućuju izbegavanje osjećaja ranjivosti i smrtnosti |
|
Ne realistični optimizam |
Oblik obrambene atribucije prema kome ljudi misle da je verovatnije da če se dobre stvari dogoditi njima nego drugima odnosno manje vjerovatno da će im se dogoditi loše stvari nego drugima |
|
Eksperiment ne realistično optimizma |
Studenti procenjivanje i da je mnogo vjerovatnije da ce se dobre stvari dogoditi njima dobre stvari a loše stvari drugima i na osnovu nerealno optimizma žene imaju stavove oboljevaju od raka takođe ekstremni sport |
|
Ekstremni sport i nerealni optimizam |
Istraživači su našli jake dokaze u prilog ne realistično optimizmom među skakač ima svaki skakači svoj rizik od povrede i procenio manji od onog za prosječnog skakača i na osnovu toga ljudi se štiti od neugodnog osjećaja smrtnosti Isto tako žene koje su prošle zlostavljanje smatraju svoj rizik manjim od prosjecne zene Kad se vraćaju ti muškarcima |
|
Kako se nosimo s uznemiravajućim podsjetnicima da se loše stvari ipak događaju |
Vjerovanje da se loše stvari događaju samo lošim ljudima ili u najgorem slučaju ljudima koji čini glupe greške donosi loše odluke i slično tako da se nama neće dogoditi jer nismo ni ti loše niti glupi i to je vjerovanje u pravedan svijeta |
|
Vjerovanje u pravedan svijet |
Oblik odbrambeni atribucije prema kojim ljudi pretpostavljaju da se loše stvari događaju lošim ljudima a da se dobrim ljudima događaju dobre stvari pretpostavljanje da se ljudima događa ono što su zaslužili i da zaslužuju ono što im se događa |
|
Istraživanje waltstera verovanju u pravedan svijet |
Na žrtve zločina ili nesreće gleda kao na one koji su izazvali svoju sudbinu ne samo da ljudi vjeruju da se žrtve silovanja krive zato što su silovanje nego se i pretučene žene vidi odgovorni za nasilničko ponašanje svojih muževa |
|
Atribucijske pristrasnosti |
Osnovna atribucija pogreška razlika izvođač promatrač i odbrambeni atribucije |
|
Razlika u kulturama |
S a d naglašava autonomiju pojedinca istočnjačke kulture naglašavaju autonomiju grupi Socijalizacija pripadnike da preferiraju dispozicije atribucije nad situacijski a istočnjački suprotno |
|
Eksperiment prave li ljudi u kolektivi stič kim kulturama manje osnovno atribucijsku po grešku |
Hindusi i Amerikanci prisjecali su se različitih primjera ponašanja koje su učinili njihovi prijatelji i da Objasni zašto su se ta ponašanja javila Američki ispitanici davali prednost dispozicije skom objašnjavanje ponašanja indusi situaciji skom Amerikancima da te neke od situacija koji su naveli indusi i traženo da ih objasni i ponovo je dobiven A razlika u objašnjavanje |
|
Drugo istraživanje |
Poređenje naslova u novinama na kineskom i engleskom jeziku izabran zločin višestruka ubojstva novinari koji su pisali na engleskom učinili su značajno više dispoziciju s kim atribucija ma nego novinari koji su pisali na kineskom |
|
Poređenje dvije vrste članaka |
Komentar urednika koji zahtjeva više kognitivnog rezonovanja i sportsko izveštavanja sportski natpisi pokazali su učinak kulturalni pristrasnosti međutim kada se radilo o komentarima urednika koji su zahtjevali više i razmišljanja i pažljivo novinari su se u pustile su se u drugi korak stvaranja atribucija ispravili su svoje početni sklonosti i uključili i suprotni vrste atribucije |
|
Zaključak |
Kultura igra ulogu u tome Hoće li posmatrač biti previše dispozicije ski ili situacijski usmjeren međutim ulaganje kognitivnog napora može ove ekstremne atribucije dovesti do umjerenije kombinovani razini |
|
Istočnjačke kulture |
Pripadnici kolektiv isti čki kultura hvataju dispoziciju atribucije i stvaraju ali su oni svjesni Kako situacija utječe na ponašanje |
|
Sukladno zaključivanje |
Sklonost zaključivanja da je ponašanje ljudi sukladno odgovara njihovim dispozicija ma |
|
Kultura i atribucije pogreške |
Znači sve kulture su podložne osnovne atribucije pogrešni |
|
Učinak kulturi |
Kulturalna razlika sastoji se u tome da kada su situaciji ska objašnjenja za ponašanje istaknuta ili očita pripadnici kolektiv isti čki kultura ih primjećuje razmišljaju o njima i koriste kako bi stvorili viši situaciji su atribucije o drugima a na zapadu čak i kada su situacijski objašnjenja istaknuta zanemaruju se |
|
Kako učiniti situaciju istaknutu |
Proći kroz isti postupak kao i osoba koju procenjuju Amerikanci i nadalje nastavljaju činiti grešku atribucije dok kolektiv isti čki kulture uzimaju tu informaciju u obzir donošenju presude |
|
Šta razlikuje atribucije ski procesu individualni stič kim i kolektivi stič kim kulturama |
Različita osjetljivo za situacijski utjecaj na ponašanje |
|
Kulturalni razlike u atribucijs kom procesu Razlike u procesu u dva koraka |
Prvo objašnjenje jeste da automatska atribucija u kojoj se ne ulazei trud kod zapadnjacki kultura ne dispozicijska a kod istočnjačkih situaciji ska tako da se razlikuju u oba koraka ova procesa Objašnjenje je da svi ljudi počinju od iste polazni tački dispozicija atribucije istočnjačke kulture u drugom koraku se razlikuju, oni čini više i situaciji skih korekcija a to se dešava zbog toga što su osetljiviji za situacijski objašnjenja ponašanja i više su udešeni na razmišljanje o ponašanju kao da je uvjetovan o drugim ljudima |
|
Kultura i razlika izvođač promatrač |
Nisu se razlikovali u atribucija ma koje su donosili o sebi izvođačima jedni i drugi su stvarali situacijsku atribucije ali su se razlikovali po atribucijma drugih ljudi Amerikanci dispozicija atribucija a istocna kulture situaciji ska |
|
Pristrasnost u vlastitu korist |
Kineska kultura cijeni skromnost i usklađenost s drugima
stoga se očekuje da će svoj uspjeh pripisati drugim ljudima ili nekom drugom aspektu situacije
oni uzimaju sebi manje zasluga za uspjeh nego zapadnački kulture a ne uspjeh atributi raju unutarnjim a ne vanjskim uzrocima |
|
Kultura i vjerovanje u pravedan svijet |
Odbrambena atribucija koja ljudima pomaže održati sliku da je život siguran uređen i predvidljiv Postoje kulturalne razlike u stepenu u kojem ljudi koriste atribucije o pravednom svijetu i da je ona češća u kulturama u kojima postoje ekstremi u bogatstvu i siromaštvu |
|
Efekt reflektora i kultura |
Intuitivno vjerovanja kod istočnjački kultura u osnovnoj atribucije pogrešni su manji nego kod Amerikanaca oni ne preuveličava ju procene koji drugi daju o njima |
|
Šta jec cilj atribucija |
Razumjeti druge ljude i pred vidjeti što će oni učiniti |
|
Koliko je tačno naša atribucija |
Mnogim okolnostima nismo naročito tačni naročito u odnosu na to koliko mislimo da jesmo naš prvi dojam brza atributska snimka nisu naročito tačni ali postoji sve tačnije Kako osobu bolje upoznajmo Stranci i bliski prijatelji proceni vali studente i više je u pravu su bili bliski prijatelji z aključak jeste da bolje nekoga poznamo što ga dulje i poznajemo |
|
Odstupanje od ovog zaključka |
U jednom istraživanju tačnost procene prijatelja nije bila naročito velika korelacija između dojmova prijatelja i osobnih procena studenata u njihovim osobinama ličnosti iznosila je samo tačka 27 Ljudi nisu toliko tačni koliko misli da jesu istraživanja u kojem je utvrđeno da iako su cimeri u studentskim domovima bili prilično tačni u predviđaju uzajamnog ponašanja ipak su bili pretjerano sigurno da da se njihova predviđanja Tačno nego što su bile |
|
Zašto su naši dojmovi o drugima ponekad pogrešni |
Zbog mentalnih precaca kojima se služimo pri donošenju socijalne prosudbe |
|
Prvi krivac toga |
Osnovna atribucija pogreška ljudi su pretjerano spremni postupke drugih ljudi atributi rat i njihovim osobinama ličnosti umjesto situaciji dispozicija određenih osobi na vodi tu osobu da se nađe u situacijama koje potiču njeno ponašanje Drugi razlog zbog koji naši dojmovi mogu biti pogrešni tiče se upotrebi naših šema i služenje implicitnih teorija ličnosti naši dojmovi su toliko tačni Koliko je naše teorije |
|
Zašto nam se naši dojmovi čin je tačnim a kad su tako često pogrešno |
Često druge ljude vidimo u ograničenom broju situacija iz toga nikada nemamo priliku vidjeti da su naši dojmovi pogrešno
Nećemo uocitii da su naši dojmovi pogrešni ako ih sami učinimo istinit ima samoispunjavajuće proročanstvo ako se mnogo ljudi slaže u tome Kakav je netko, makar svi oni bili u krivu različiti promatrači često za vrlo kratko vrijeme donose isti zaključak o tome kakva je neka osoba |
|
Kako povećati tačnost svojih atribucije |
Pokušajem suprotstavljanja osnovna atribucije pogrešni odbrambeni atribucija i samoispunjavajuće proročanstvo pretjerano oslanjanje na implicitni i teorije ličnosti sklonost pristrasnosti u vlastitu korist i ne realistično optimizam |
|
Socijalna percepcija |
Proučava kako ljudi stvaraju dojmovi i zaključke o drugim ljudima ljudi neprestano donose takve prosudbe jer im to pomaže da bolje i razumnije i predvide događaje u socijalnom svijetu |
|
Izvor informacija kojima se služi |
Koriste neverbalno ponašanje drugi svrha neverbalne komunikacije dekodiranje ili izražavanje emocija pokazivanje stavova održavanje osobina ličnosti i poticanje ili mijenjanje verbalne komunikacije |
|
Šta pokazuju istraživanja |
Noga istraživanja pokazuju da ljudi mogu tačno dekodirati suptilni neverbalni znakove primjerice izrazi lica prilikom šest osnovnih emocija tačno se prepoznaju u svim dijelovima svijeta |
|
Mješavina osjećaja |
Ponekad su to izrazi lica pri čemu jedan dio lica izražava jedno emociju a drugi dio lica drugu |
|
Kako se razlikuje i pokazivanje emocija kroz kulturu |
Razlikuje se s obzirom na određeno pravila pokazivanja ova pravila određuju U kojim je situacijama i za koje pojedince prikladno pokazati emocije i na koji način |
|
Amblemi |
Neverbalnih St koje imaju određenu značenje Takođe su kulturalno gde terminiranje |
|
Spor i razumijevanjem neverbalna komunikacija |
Žene bolje razumije i otkrivaju neverbalni izraze emocija iznimka je međutim to da su žene slabiji u otkrivanju Važi prilikom opažanja neverbalnog ponašanja |
|
Teorija socijalnih uloga |
Spolni razlike mogu biti rezultat toga što su u mnogim društvima žene bile poučavanje drugačijim vještina ma od kojih je jedna da budu ljubazne u socijalnim interakcijama zanemaruju uči činjenicu da druga osoba može lagati |
|
Organizacija različitih informacija u celovit u sliku o nekoj osobi |
Sanjamo se na implicitni teorije ličnosti kojima popunjavamo prazninu ove teorije su sastavljene od naših općenito ih spoznaja o tome Koje osobine ličnosti se mogu javiti zajedno u jednoj osobi kultura ima važnu ulogu u formiranju implicitnih teorija ličnosti |
|
Atributi Iska teorija |
Pokušavamo odgovoriti na pitanje Zašto ljudi radi ono što radi kako bi smo otkrili osjećaje i osobine ličnosti koje su u podlozi njihovih postupaka |
|
Model ko varijacije |
Usmjeren je na opažanje ponašanja različitih ljudi prema različitim objektima tokom vremena i u različitim situacijama čime je određeno Hoće li promatrač formirati unutrašnji ili vanjski atribucije o uzrocima nekog događaja |
|
Kako donosimo takvi odluka |
Takve odluke donosimo koristeći se informacijama o su glasnost i različitosti i doslednosti |
|
Jedan od uobičajenih prečaca je |
Osnovna atribucija pogreška sklonost ljudi da procenjuju stupanj u kojem se nečije ponašanje može objasniti unutarnjim dispoziciju s kim uzrocima a razlog zbog kojeg se javlja ova pogreška je to što je nečije ponašanje obično više receptivno istaknuto nego situacije u kojoj se ono odvija |
|
Atribucije ski proces u dva koraka |
Pokazuje da su početni automatski atribucije koji donosi imao način ponašanja najčešće i dispozicije iske ali se to može ispraviti u drugom koraku je s njim i na mirnim razmišljanjem omogućim situaciji skim objašnjenjima |
|
Kultura |
Ljudi iz kolektiva isti čki i individualni istočnih kultura pokazuju sukladno zaključivanje sklonost verovanju da je ponašanje odraz dispozicije pripadnici kolektiv isti čki kultura ipak su svjesni situaciji objašnjenja ponašanja istoga manje skloni počiniti osnovnu atribucije skupo grešku nego pripadnici individualist ički kultura sve dok su situacijski uzroci dovoljno istaknuti |
|
Efekt reflektora |
Ljudi u zapadnim kulturama intuitivno razumio da se javlja osnovna atribucije kad pogreška stoga su skloni efektu reflektora procenjivanju stupnja u kojem su uočljiv i drugim ljudima |
|
Razlika izvođač promatrač |
Proizilazi iz Osnovne atribucije ski pogreške skloni jesmo učiniti ovu po grešku kad objašnjavam oponašanje drugih ljudi nego pri objašnjavaju vlastitu ponašanja |
|
Iz čega proizilazi razlika izvođači promatrač |
Dolazi zato što se perceptivna istaknutu ti dostupnost informacija razlikuju za izvođača i opasača |
|
Atribucija u vlastitu korist |
Javljaju se kad ljudi stvaraju unutarnje atribucije za vlastite uspjeha vanjski za ne uspjeha i prisutan je u individualist i kim kulturama |
|
Obrambene atribucije |
Pomažu ljudima da izbegavaju osjećaj vlastite ranjivosti i smrtnosti jedan oblikom brani atribucije je nerealni stični optimizam |
|
Ne realistični optimizam |
Vjerovanje da će se dobre stvari vjerovat nije dogoditi nama a ne drugim ljudima te da se loše stvari vjerovatno dogoditi drugima a ne nama |
|
Vjerovanje u preveden svijet |
Loše stvari događaju lošim ljudima a dobre stvari dobrim |