Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
46 Cards in this Set
- Front
- Back
ANTIČKI RIM |
–od VIIIveka BC do V veka AD (476. godine pad Zapadnog rimskog carstva)
|
|
Antički Rim - arhitektonski program |
- građevine sakralnog karaktera: 1. hramovi 2. grobnice - građevine profanog karaktera 1. Objekti stambenog karaktera (kuće, palate, rezidencije, vile) 1. Objekti javnog karaktera (opšta namena – sudnice, trgovačkezgrade, kupatila, pozorišta, amfiteatri, stadioni , skladišta i dr.) 3. Objekti trijumfa i pobede (monumentalni dekor grada) 4. Inžinjerske konstrukcije (putevi; akvadukti -vodovodi; mostovi;kanalizacija) |
|
Praistorija RIma - Etrurci |
- prvi naseljenici na Italijanskom poluostrvu - prvi stvorili značajnu likovnu umjetnost - do 6. veka p.n.e. kontrolišu cijelu Toskanu i dolinu rijeke Po - iz Male Azije su donijeli i Grčku kulturu - krajem 6 vijeka prije nove ere protjeruju ih Rimljani i uništavaju njihovu arhitekturu - opstaju njihove građevine - grobnice |
|
materijal od koga su građene kuće i grobnice Etruraca |
- građene od blata ili drveta - temelji od kamena, krovni crepovi od terakote - zbog svoje masivne veličine opstale su kiklopske gradske zidine (Porta Augusta) |
|
Porta Augusta |
- Perugia - jedna od sedam lučnih kapija na etrurskim zidovima u Peruđi - oko 300 godina prije nove ere - poznavanje luka i svoda |
|
Etrurski (Toskanski) red |
- toskanski stub predstavlja spoj dorskog i drugih grčkih redova u velikoj meri pojednostavljen - poput jonskog toskanski stub ima bazu koju čini samo jedan torus (prsten) nad plintom (kao pravougaono?) - kapitel podsjeća na obrnutu bazu - stablo stuba nije kanelirano - odnos visine prema prečniku je 7:1 - ovi nosači su široko razmaknuti, svega četri na pročelju hrama (dok bi Grci tu smestili šest ili sedam stubova) - pažnju posmatrača ne privlače kolonade već unutrašnjost trema i ukrašeni krov |
|
Etrurska krovna struktura |
- ne razlikuje se puno od grčke - stubovi su povezivani drvenim arhitravnim gredama - na tačkama iznad samih stubova postavljane su podužne grede označene kao mutule - na bočnim mutulama počivale su krovne grede - drvena gornja struktura bila je prekrivena oplatom veselo dekorisane okraterije u terakoti na pročelju i antefiksima duž stranica -Portonaccio, Veio |
|
Markaboto |
- oko 6. vijekaprije nove ere - u niziji rijeke Po, nedaleko od Bolonje - planiran u okviru pravougaonog obrisa gdje se dvije glavne ulice međusobno sijeku, obrazujući maali gradski trg na ukrsnici - manje ulice presecaju glavne prolaze kako bi stvorile stambene blokove - sistematični prilaz problemima organiziovanja života bila je osobenost praktičnih i efikasnih Etruraca |
|
Grobnice Etruraca |
- zidne slike sugerišu životne radosti mrtvih - figure pokojnika u terakoti deluju kao da prkose smrti svojim realizmom i vitalnošću - grobnice su građene pod zemljom sa odajama i hodnicima - konstrukcijski grobnice se dijele na dvije vrste: 1. nalik košnici (Regolini-Galasi) 2. uklesane |
|
Regolini Galasi |
- tip grobnice - košnica - najraskošnije ukrašena od svih - u Červeteriju - 600. god prije nove ere - horizontalno kamenje svoda, štrčeći jedno po jedno na svakoj strani uskog prolaza dok ne dosegnu vrh, gdje je konačno prekriveno velikim pljosnatim pločama |
|
Pietrera |
- u Vetuloniji - iz sedmog vijeka stare ere - prostorije sadrže pandantife u uglovima i to je prva poznata upotreba obilježja, u kamenu, koje milenijum kasnije postaje žig vizantijskih crkvi |
|
Uklesane grobnice |
- klesane u mekim stenama vulkanskog porijekla - bile su natrkivane tumulus humkama - često su se sastojale od jednog ili dva manja predsoblja, velike središnje prostorije i manje unutrašnje sobe iza ove - u grobnicu se ulazilo kroz uska vrata koja su se sužavala prema vrhu |
|
Rimska civilizacija |
- datum kada je osnovan Rim - 21. april 753. godine prije nove ere - Rimljani su prvo učili od Etruraca a zatim od pokorenih Grka -za razliku od grčkog idealizma u Rimu su postojali paternalizam i sujeverje |
|
Građevinski materijali Rimljana |
- jak građvinski kamen: oker vulkanski bigar... - egzotični mermer uvožen s Istoka - Rimljani su usavršili pravljenje opeke, beton - LIV - rimski beton - "opus caementicium" |
|
Konstruktivni elementi Rimljana |
luk svod beton |
|
Lukovi Rimljana |
- luk takođe nose uspravni nosači ali pravi luk nije krut - formira ga mnoštvo manjih elemenata koji iskrivljuju otvoreni prostor oslanjajući se međusobo jedanna drugi u delikatnoj ravnoteži - svodni kamenovi ili svodari - ključni kamen - naglašen veličinom i ukrašen ispupčenim ukrasom - ne mora da postoji - gradi se uz pomoć skele - što je luk opterećeniji to postaje jači - pljosnati luk - pravougaoni deo segmentnog luka - Domus Aurea |
|
Poluobličasti/bačvasti svodovi |
- produžavanjem luka duž njegove ose, odnosno u dubinu luk postaje svod - postoji funkcionalna razlika između luka i svoda: lluk nosi jedino sebe ili zidnu konstrukciju, dok svod ne mora samo nositi neštvo već i natkrivati značajan dio građevine |
|
Ukršteni/rebrasti/krstasti svod |
- obrazovan pomoću dva poluobličasta svoda koja se seku i često se naziva rebrasti svod zbog rebrolikih linija duž presjeka - težina krstastog svoda koncentrisana je na uglovima |
|
Manastirski svod |
- ukrštajući poluobličastesvodove nad oktagonalnom osnovom dobijamo osmostranu kupolu - retkost u Rimskoj eri |
|
Rimska kupola |
- luk koji se rotira za 360 stepeni oko svoje ose - kupola je građena potpunim prstenovima, svaki završeni prsten formirao je nezavisni deo konačne kupole |
|
Rimski beton |
mješavina malterastog cementa sa agregatom - cement - kreč, pesak i voda - ovaj beton se mogao izlivati u vidu bilo kog zamišljenog oblika i veličine |
|
Opus testaceum |
fasada u opeci |
|
Akva Klaudija |
- Rimljani su smatrali luk adekvatnim rješenjem, naročito kad se radi o premošćavanju rijeka - iz ranog prvog vijeka - dovodio je vodu iz Subijaka udaljenog sedamdeset dva kilometra, delom preko jako ozidanog dijela ali i preko 15 km lukova gdje su neki i do 30m visine |
|
Cloaca Maxima |
- vode donete u gradove morale su biti i iznete zajedno sa suvišnom kišnicom - kanalizacioni sistem jedan od vrlo ranih primjera lučne konstrukcije velikih razmjera - glavi kanalizacioni odvod rima |
|
Porticus Aemilia |
- rani primjer jediničnog planiranja - meru čini poluobličasto zavedena jedinica, a natkriveni prostor dobijen je jednostavnim multipliciranjem takvih jedinica u redovima |
|
Razlika između grčkog i rimskog pozorišta |
- grčko pozorište ima tri sasvim različita elementa: potkovičasto oblikovan auditorijum, kružnu orhestru i manju, pravougaonu scensku konstrukciju - rimsko pozorište: prostor predviđen za gledalište (kavea) i orhestra je za smjestaj dostojanstvenika redukovan na polukrug, čitavo pozorište je smjesteno unutar visokog neprekinutog zida - Marcelovo pozorište |
|
Marcelovo pozorište |
- započeo Julije Cezar - završio Avgust i posvetio prijatelju Marcelijusu - po prvi put travertinom obložena čitava fasada, ekterijer karakteristične rimske plastičnosti - dorski u prizemnom nivou, potom jonski, a na poslednjem, izgubljenom vjerovatno korintski - kavea je obezbeđivala mjesto za oko 10000 gledalaca |
|
Arena/amfiteatar u Pompeji |
- Pompeja - mjesto prvog permanentnog pozorišta - 20000 gledalaca - opus insertum - potporni betonski zid ojačan snažnim prstenom lukova |
|
Flavijev amfiteatar/koloseum |
- dobila nazim Koloseum po kolosalnoj statui Nerona koja se nalazila u blizini - oličenje svih vrlina konstrukcije i dizajna viđenih na manjim primjerima - Koloseum su gradili carevi iz porodice Flavijevaca: Vespazijan, Tit i Domicijan na mjestu vještačkog jezera koje je bilo deo bajkovite Neronove Zlatne kuce/Domus Aureus - dimenzije osnove Koloseuma - 188*155m - ispod podijuma arene nalazio se sistem tunela, odaja i mehaničkih sprava - 50000 gledaoca - rimski dorski, jonski i korintski red, četvrti nivo artikulisan je visokim korintskim pilastrima - za vrijeme kiše ili velike žege prostor gledališta se pokrivao velarijumom, tkaninom koja je bila razapeta po sistemu jedara sa jarbolima |
|
Cirkus Maksimus |
- leži u dolini između Palatina i brda Aventin - ubijeno 3500 životinja tokom vladavine Avgust - dugačak 762m, širok 198m, sa gledalištem za 250000 - započeo Neron, a dovršio je car Trajan - po koncepciji sličan hipodromu - po sredini staze nalazila se spina, zid koji je djelio stazu i služio da se po njemu postavljaju razne sklupture u slavu vladara i pobjednika |
|
Ludus Magnus - Dominicijanov amf? |
- najveća gladijatorska arena u Rimu - izgradio Dominicijan (treći i poslednji osvajač u Flavijanskoj dinastiji) |
|
Kupatila u Rimu |
- apoditerijum - zajednička svlačionica - tepidarijum - niz od namjanje dvije zagrejane prostorije - kaldarijum - vruća soba - lakonikum - soba sa parom - natacio - soba sa hladnim koritima ili bazenom za rashlađivanje - frigidarijum - hladna nezagrevana prostorija - prostorije sa posebnim slugama koje utrljavaju kupače uljem i otirale višak pomocu alatke poznate kao strigil Podjela u dvije kategorije: komercijalna i velika carska privatna. |
|
Sedam brežuljaka RIma |
Sedam brežuljaka Rima istočno od Tibra čine srce Rima. Smatra se da je prvobitni Rim sagradio Romul na brdu Palatin(Collis Palatinus). Sedam brežuljaka koji i danas ulaze u sastav Rima: Palatin, Aventin, Viminal, Kvirinal, Celijum, Juvenal i Kapitolinum.
|
|
Hadrijanov zid u Britaniji |
Hadrijanov zid je naziv za 120 kilometara dug rimski zid koji je dijelio Britanski otok napola. Gradio se deset godina , od 122. do 132., za vladavine cara Hadrijana, a štitio je rimsku Englesku od napadaja barbara Pikta sa sjevera iz Albe (staro galsko ime za Škotsku). Dugo je označavao sjevernu granicu Rimskog Carstva, a kasnije je imao i gospodarsku ulogu kao jamac stabilnosti i prosperiteta južno od zida, u rimskoj provinciji Britaniji.
|
|
Milanski edikt |
Milanski edikt je uredba koju su 313. u Milanu zajednički proglasili Konstantin I. Veliki, tada tetrarh Zapada i Licinije, tetrarh istoka, a njome je i službeno označen kraj vjerskih progona u Rimskom Carstvu, dok je samo Carstvo zauzelo neutralan položaj u odnosu na religije.
|
|
Etrurski hram
|
- obično četri stuba - tetrastyle - u dva ili tri reda - odnos širine prema dužini hrama 5:6 - tip osnove hrama prostilos (otvoreni predprostor) ili peripteros (vrsta starogrčkih hramova čiji slobodno-stojeći stubovi u potpunosti okružuju sva lica zgrade) |
|
Kolonada
|
Kolonada je naziv u arhitekturi za niz stupova koji nose trabeaciju (krovnu konstrukciju). One su podizane da nose krovišta hramova, portika ali i kao nezavisni objekti da naglase prilaze objektima ili spomenicima.
|
|
Opšte karakteristike rimske arhitekture |
- stubovi na visokom postamentu - pislonjeni (angažovani stubovi) - veliki broj pilastera - stilski redovi preuzeti iz Grčke - uz određene izmene |
|
Oblici stilskih redova u rimskoj arhitekturi |
- toskanski (etrurski) - rimski - dorski - rimski - jonski - rimski - korintski - kompozitni |
|
Jupiterov hram |
- bio je veliki hram na brdu Kapitolu u drevnom Rimu
- tri treda stubova - šest u jednom redu, stepenište na pročelju |
|
prostilos
|
(otvoreni predprostor)
|
|
peripteros
|
(vrsta starogrčkih hramova čiji slobodno-stojeći stubovi u potpunosti okružuju sva lica zgrade)
|
|
pseudoperipteros |
stubovi sa prednje strane napred, a stubovi sa strane i iza prilepljeni uz zidove |
|
tholos |
stubovi kruzno ono zidova, na udaljenju |
|
Temple of Portunus - Fortuna Virilis - Rim |
- pseudoperipteral - portiko sa 4 stuba |
|
Avgustov forum |
- na istočnoj strani Rimskog foruma |